Vrh Armije BiH u Konjicu odgovoran za ratne zločine u Bradini

posavski obzor, Zločin, Trusina, Armija BiH, ratni zločin, Armija BiH, uzdol, ratni zločin, Armija BiH, ratni zločin, Bugojno, presuda, Mostar, suđenje, ratni zločin, Doljani, Trusina, ratni zločin, Armija BiH, suđenje, ratni zločin, Armija BiH, bojni otrovi, srednja bosna, Armija BiH, ratni zločin, Mostar, Armija BiH, HVO, BIH, optužnice, Hrvatska, Armija BiH, Armija BiH, ratni zločin, ratni zločini, Hrvatska, Armija BiH, zločini, zločini nad hrvatima, Zločini Armije BiH
Državno tužiteljstvo je istovremeno donijelo zapovijed o provođenju istrage protiv više od deset osoba.

"Istraga je otvorena zbog počinjenih ratnih zločina nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Konjica", navedeno je u priopćenju.

Ono što je istaknuto u priopćenju je svakako da je nakon prikupljenih dokaza Tužiteljstvo BiH donijelo zapovijed o provođenju istrage uglavnom iz zapovjednih struktura Armije RBiH, HVO-a i Štaba teritorijalne obrane u tom periodu u Konjicu, kao i izravnih izvršitelja ovih zločina, pišu Nezavisne novine.

Istraga je pokrenuta nakon što su "Nezavisne" u ponedjeljak objavile da Tužiteljstvo BiH šuti o istrazi protiv Alagića, Špage i Landže i da nikada nisu odgovorili na dva dopisa Mirka Lujića, direktora SIPA. Lujić je tražio da mu se kaže u kojoj je fazi istraga protiv Alagića, Špage i Landže, jer su njih trojica zaposlena u SIPA i to na visokim pozicijama. Izvor "Nezavisnih" je ispričao da je Lujić zavisno od odgovora iz Tužiteljstva htio smijeniti spomenutu trojku.

"Mislim da ima dovoljno dokaza da budu procesuirani Alagić, Špago i Landžo, ali da ih očigledno neko štiti. Haški tribunal je tokom svojih istraga fokus stavljao na sukobe između Armije RBiH i HVO-a na tom području, a malo manje se vodio srpskim žrtvama u Konjicu, Bradini...", rekao je Janko Velimirović, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS, i dodao da se nada da se to "zapovjednih struktura RBiH" odnosi na Sefera Halilovića, koji je, kako je on istakao, u lancu zapovjedne odgovornosti prvi kada su u pitanju zločini nad Srbima u tom kraju. Udruženja žrtava rata iz RS ističu da su Alagić, Špago i Landžo puki izvršiitelji zločina, a da najviše odgovornosti imaju Halilović, Alija Izetbegović i Ejup Ganić.

Nezavisne podsjećaju, istraga protiv Alagića, Landže i Špage otvorena je 2007. godine, a obustavljena 2009. godine i to po nalogu tadašnjeg međunarodnog tužitelja Davida Shvendimena. Istragu je ponovo, na zahtjev Saveza logoraša RS, otvorio Milorad Barašin, nedavno suspendirani glavni tužitelj Tužiteljstva BiH. U međuvremenu su svi spomenuti dobili nove odgovorne dužnosti u državnim sigurnosnim strukturama.

"Ti odnosi u Tužiteljstvu BiH su se malo poremetili otkako je otišao Barašin. Ono što je sigurno jeste da postoje brojni dokazi za zločine koji su počinjeni nad Srbima u tim krajevima i nadati se da će neko odgovarati za to", istakao je Velimirović.

Prema navodima iz ranije prijave koja je podnesena protiv Alagića i Špage, navedeno je da su Alagić, kao ratni zapovjednik policije u Konjicu, te Špago i Landžo, kao jedni od lokalnih zapovjednika takozvane Armije RBiH, odgovorni za ubojstva oko 50 Srba na širem području te općiine. Terete ih za paljenje i uništavanje srpske imovine u selima Glavatičevo i Bradina.

Ono što gotovo jednoglasno ističu predstavnici i udruženja žrtava rata iz RS jeste da ta istraga neupitno vodi do Halilovića o čijoj ulozi u ubojstvima i mučenju Srba postoje dokazi.

Prema raspoloživim podacima, prvi ratni zapovjednik muslimanske armije jedan je od najodgovornijih za napad na selo Bradina, gdje je likvidirano 40 civila i odvedeno više od 400 Srba u zloglasni logor u Čelebićima, gdje su muškarci ubijani, mučeni i premlaćivani do smrti, a žene zlostavljane i silovane. Logor "Čelebići" je, inače, prvi logor za Srbe u BiH.