SDA spremna na dogovor s Dodikom o podjeli BiH

...šokantne teze o nemogućnosti stabilizacije BiH, odnosu bh. političkih faktora prema decentralizaciji države, pa čak i podjeli.

Razmjena teritorija

Izbori od 3. listopada zaključeni su značajnim promjenama na nivou Predsjedništva - Haris Silajdžić izgubio je od Bakira Izetbegovića, sina bošnjačkog ratnog lidera Alije Izetbegovića. Većina zapadnih medija ocijenila je ovu promjenu dobrodošlom zamjenom „tvrdolinijaša“ jednim „umjerenjakom“, ali ta obilježja, koja nisu točna, prikrivaju kompleksnije kretanje u BiH, koje se udaljava od vizije savezne države u korist decentralizirane strukture.

Poslije 15 godina tijekom kojih savezna vlada u BiH uglavnom nije uspijevala nametnuti svoj autoritet, bosanski i hrvatski lideri okreću se modelu koji je uspostavio dosadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji crpi svoju političku i ekonomsku moć iz svog beskompromisnog autoriteta u RS.

To baca drugačije svjetlo na pohvale zbog izbora „umjerenog“ Izetbegovića nad „tvrdolinijašem“ Silajdžićem.

Silajdžić nije toliko bio tvrdolinijaš koliko odani federalista, koji je pozivao na ujedinjenu, centraliziranu vladu. Kao takav, bio je u konstantnom sukobu s Dodikom, koji je Silajdžićeve pokušaje da proširi ovlasti savezne vlade vidio kao prijetnju RS.

Izbor Izetbegovića zapravo bi mogao biti signal da je vizija o saveznoj BiH završena odlaskom Silajdžića. Hrvatski i bošnjački lideri polako uviđaju da je Dodikov oblik beskompromisnog nacionalizma održiv primjer koji se može slijediti. Ustvari, mnogi bošnjački i hrvatski politički lideri dive se Dodiku, koji se suprotstavio nekim zapadnim ambasadorima i OHR-u, de facto međunarodnim administratorima BiH.

Dodik je najmoćniji političar u BiH, a da ne zauzima nikakvu saveznu funkciju.  Konačno bi bošnjački i hrvatski lideri mogli iskoristiti RS kao primjer za rješavanje problema Federacije BiH - decentralizaciju. Federalna vlada i dalje bi postojala i imala neke ovlasti, ali bi se politička i ekonomska moć smjestila u entitetima poput RS. Hrvati, također, glasno traže svoj entitet i mogli bi se udružiti s Dodikovim nacionalističkim Srbima na saveznom nivou da bi ga dobili.

SDA ima pragmatičniji pristup eventualnim ustavnim postavkama BiH - za razliku od beskompromisnog Silajdžića - i traži da konsolidira svoju moć oko bošnjačkog političkog carstva onako kako je Dodik konsolidirao svoju moć nad RS. Neki političari iz SDA privatno su nagovijestili da je dogovor s Dodikom u krajnjoj liniji moguć. Postoji nekoliko mogućih osnova za suradnju - čak i potencijalna razmjena teritorija, pri čemu bi se Dodik odrekao pojedinih dijelova istočne BiH.

Dok je Silajdžić vidio Dodikovu RS kao politički entitet izgrađen na genocidu i etničkom čišćenju Bošnjaka, drugi Bošnjaci i Hrvati spremni su na kompromis da bi stvorili svoje verzije Dodikovog jakog političkog feuda. Ovo bi stvorilo BiH kojoj nedostaje koherentnost jedinstvene države, ali bi joj dalo stabilnost. Ipak, još postoje dvije velike prepreke ka decentralizaciji BiH. Prva je ta što je za Bošnjake, posebno za Silajdžića, jaka savezna država bila pitanje nacionalne sigurnosti.
Bošnjaci misle da bi BiH trebala imati jaku saveznu vladu koja bi njima predstavljala sigurnost, s obzirom na to da Srbi i Hrvati u susjednim zemljama imaju pristup pasošima, a time i alternativnu domovinu i sigurnost. Argument je da bi Bošnjaci opet mogli biti žrtve ako nemaju jaku državu da ih štiti.

Zapad ne želi podjelu

Stoga bi bilo kakav pokušaj da se odvoji hrvatski entitet po modelu RS naišao na konflikt, posebno ako bi Bošnjaci smatrali da proizlazeći teritorij nije dovoljna da zadovolji njihove potrebe za sigurnošću. Zato je bilo kakav razgovor o rekonfiguraciji etničkih entiteta potencijalno minsko polje. Drugi i veći izazov decentralizacije BiH je Zapad.

Zapadne sile, posebno Europska unija (EU), žele da BiH postane održiva država sa saveznom vladom. Ali, za neke američke i evropske diplomate BiH je bila prvo međunarodno pitanje koje su rješavali. Stoga ideja savezne, jedinstvene i održive BiH nije zasnovana samo na inerciji nego je viđena i kao normativni cilj.
Za ove diplomate i zvaničnike, dozvola Hrvatima i Bošnjacima da koriste Dodikovu RS kao model za BiH, bila bi smatrana podrškom nacionalistima i u krajnjem smislu neuspjeh zapadne politike u regiji. Ali, za bošnjačke i hrvatske političke igrače to bi mogao biti previše privlačan model da ga ne bi slijedili u budućnosti.
Izetbegović se zamjerio SAD zato što je pokušao prodati rakete teroristima u Iraku

Izetbegović nije toliko strog u zahtjevima da se učvrsti federalizam, ali nije ni umjeren. Prema navodima više izvora „Stratfora“ iz BiH i Evropske unije, Izetbegović vodi nacionalističko i više islamski orijentirano krilo SDA.

Aktualni šef SDA Sulejman Tihić zbog toga pokušava izolirati Izetbegovića na više ceremonijalnu poziciju u Predsjedništvu i tako ga udaljiti od vodstva stranke, gdje leži prava moć.  Ovi izvori također kažu da se Izetbegović zamjerio Sjedinjenim Državama posljednjih godina zbog pokušaja da proda rakete zemlja-zrak terorističkim grupama u Iraku. Izetbegovićeva karijera je spašena jer on, navodno, nije znao tko su kupci zapravo bili, a i zbog odnosa njegovog oca sa SAD.

dnevni avaz