Samo tri posto Hrvata se vratilo na područje Banjolučke biskupije

biskup komarica, Biskup Franjo Komarica, BIH, Republika Srpska, Biskup Franjo Komarica, Hrvati u BIH, biskup komarica, biskup komarica, prognanici, povratak, održiv povratak u BiH, hrvatski narod bih, Republika Srpska, Federacija BIH, mons. dr. Franjo Komarica, caritas, zasjedanja Biskupske konferencije BiH, Sarajevo, u prostorijama Biskupskog ordinarijata, biskup komarica, Izjava Komisije Justitie et pax, Komisija Justitia et pax (Pravda i mir), Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, Biskup Franjo Komarica, mons. dr. Franjo Komarica, Hrvati u BIH, Biskup Franjo Komarica, mons. dr. Franjo Komarica, Kolinda Grabar Kitarović, Biskup Franjo Komarica, Hrvati u BIH, knjiga, Banja luka, progon, Biskup Franjo Komarica, Republika Srpska, biskup komarica, BIH, Republika Srpska, Republika Srpska, Biskup Franjo Komarica, mons. dr. Franjo Komarica, biskup komarica, mons. dr. Franjo Komarica, biskup komarica, bh. hrvati, Biskup Franjo Komarica, Dragan Dodig, mons. dr. Franjo Komarica, mons. dr. Franjo Komarica, Bis

Biskup Komarica ističe kako su Hrvati  navedene biskupije, uslijed politike zastrašivanja, masovnih progona te onemogućavanja povratka, nakon rata svedeni na skupinu koja broji tek nešto više od četiri tisuće ljudi, a ta činjenica predstavlja potvrdu legalizacije strašnih zločina počinjenih po nalogu vlasti bosanskih Srba, piše Dnevni list.

- Sve dosadašnje garniture političara iz RS-a i BiH, ali i iz Hrvatske te predstavnici međunarodne zajednice, nisu mnogo marili za sve potpisivane dogovore i mirovne sporazume, kao ni za međunarodne konvencije o ljudskim pravima. Sve do danas nitko nije htio omogućiti ogromnom broju prognanika i izbjeglica, katolicima i nekatolicima, da ponovo dođu u posjed jednog od neupitnih ljudskih prava - prava na rodni kraj i svoju domovinu, kazao je biskup Komarica.

Protivljenje odlasku

On je jučer održao konferenciju za medije povodom dvadesete obljetnice nasilnog istjerivanja preostalih katolika s područja Banjolučke biskupije pod kontrolom bosanskih Srba (područje banjolučkog, prijedorskog, kotorvaroškog, gradiškog i prnjavorskog kraja). Biskup Komarica jasno je kazao kako je katolički živalj napustio prostor banjolučke regije prije 20 godina, nakon dogovora o nesmetanom odlasku civilnog stanovništva kojeg su potpisali tadašnji potpredsjednik RS-a Nikola Koljević i Lucia Stental iz Međunarodnog odbora Crvenog križa.

- Uz ovu dvadesetu godišnjicu početka definitivnog izgona katolika iz ovog dijela moje biskupije dužnost nam je podsjetiti na gorku i bolnu istinu ozakonjenja jednog fašistoidnog i genocidnog projekta etničkog čišćenja od strane mnogih naših suvremenika koji su tijekom ovih 20 godina bili na odgovornim političkim pozicijama, kategorički je poručio biskup Komarica. Naime, upravo prije 20 godina tisuće Srba stiglo je na područje Bosanske krajine napuštajući svoje domove u Hrvatskoj pa su Hrvati u tom dijelu BiH bili su izloženi novom valu masovnih progona.

Egzodus Hrvata

U konačnici je od 14. kolovoza počeo egzodus u kojemu je više od dvadeset tisuća Hrvata i Bošnjaka bilo prisiljeno napustiti Bosansku krajinu i utočište potražiti u Hrvatskoj. Sve je to dovelo do činjenice da je od 63 tisuće Hrvata-katolika koliko ih je do 1992. godine živjelo u župama Banjolučke biskupije, kraj 1995. godine tamo dočekalo njih svega 7400.

Biskup Komarica kazao je kako je upućivao brojne dopise na razne adrese, protiveći se odlasku katoličkog stanovništva. Istaknuo kako su o odlasku katolika iz banjolučke regije uglavnom šutjeli, ne samo predstavnici domaćih vlasti, već i međunarodne zajednice i međunarodnih organizacija koje su, kako kaže, to znale i odobrile. Nažalost i nakon toga broj Hrvata na području Banjalučke biskupije nastavio se smanjivati pa ih je 1999. godine bilo tek nešto više od šest tisuća, a prema posljednjim crkvenim evidencijama sada ih je tek 4054.

Dnevni list