Oko 18 posto bh. stanovništva živi ispod granice kritičnog siromaštva

Gotovo svi političari deklarativno se zalažu za borbu protiv siromaštva, ali u praski svih ovih godina malo se toga uradilo kako bi naša zemlja krenula putem ekonomskog oporavka, piše Dnevni list.

Povodom Svjetskog dan socijalne pravde oglasio se i Caritas Biskupske konferencije BiH, navodeći kako podaci raznih domaćih i stranih organizacija zorno pokazuju da oko 18 posto stanovništva BiH živi ispod granice kritičnog siromaštva, dok se 48 posto nalazi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti. Te podatke potvrđuju i najnoviji statistički pokazatelji koji izravno utječu na stopu siromaštva: plaće, mirovine, cijene i stopa nezaposlenosti.

Socijalna pravda 

- Nakon traumatičnih događanja i sukoba te ekonomski neprirodne i štetne podjele BiH i dalje primjenjuje politički i institucionalni sustav koji ne može postići značajne rezultate na području društvenog razvoja i borbe protiv siromaštva. Štoviše, iz godine u godinu stanje se pogoršava, a broj siromašnih i socijalno ugroženih iz dana u dan raste uslijed vrlo teške unutarnje ekonomske situacije, kao i učinaka svjetske ekonomske krize, čiji danak BiH tek treba platiti, navodi se u priopćenju. Upravo zbog toga, iz Caritasa smatraju kako se političke strukture i donositelji odluka na svim razinama moraju obvezati na poduzimanje ozbiljnih mjera kako bi se ove brojke smanjile, jer zasad ne pokazuju nikakve tendencije opadanja.
- Vlada i lokalne vlasti radeći na iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti moraju razviti politiku i zakone koji poštuju međuovisnost i povezanost gospodarskog i društvenog razvoja na održiv način. Istinska socijalna pravda zahtijeva snažnu predanost obaju aspekata, jer bez gospodarskog rasta ne postoje pogodni resursi za društveni razvoj, a bez ulaganja u sustav socijalne zaštite, socijalne uključenosti i socijalne skrbi ne postoji dugoročan i stabilan gospodarski razvoj, stoji u priopćenju.

Zatvaranje očiju

Kako je upravo siromaštvo, izostanak planova i strategija gospodarskog oporavka, zatvaranje poduzeća i sl. najveći problem poslijeratne BiH, jasno je i onome tko površno poznaje bh. svakodnevicu. Gotovo da ne prođe niti jedan dan da tvrtke ne propadaju, računi ne idu u blokadu, a da tisuće i tisuće radnika ne potražuju plaće i ostala primanja po godinu dana, pa čak i više. Upravo zbog toga u BiH se ruše svi postulati i znanstvene paradigme jer gro našeg stanovništva svaki dan preživljava magijom. Međutim, strukture vlasti nad svime navedenim uredno zatvaraju oči, te svojim (pre)skupim automobilima obilaze najelitnije restorane i hotele diljem zemlje, trošeći tisuće i tisuće maraka na ručkove ili večere. Naši političari na sve probleme svojih građana gledaju ‘širom zatvorenih očiju'.