Oko 18 posto bh. stanovništva živi ispod granice kritičnog siromaštva

Oko 18 posto bh. stanovništva živi ispod granice kritičnog siromaštva

Gotovo svi političari deklarativno se zalažu za borbu protiv siromaštva, ali u praski svih ovih godina malo se toga uradilo kako bi naša zemlja krenula putem ekonomskog oporavka, piše Dnevni list.

Povodom Svjetskog dan socijalne pravde oglasio se i Caritas Biskupske konferencije BiH, navodeći kako podaci raznih domaćih i stranih organizacija zorno pokazuju da oko 18 posto stanovništva BiH živi ispod granice kritičnog siromaštva, dok se 48 posto nalazi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti. Te podatke potvrđuju i najnoviji statistički pokazatelji koji izravno utječu na stopu siromaštva: plaće, mirovine, cijene i stopa nezaposlenosti.

Socijalna pravda 

- Nakon traumatičnih događanja i sukoba te ekonomski neprirodne i štetne podjele BiH i dalje primjenjuje politički i institucionalni sustav koji ne može postići značajne rezultate na području društvenog razvoja i borbe protiv siromaštva. Štoviše, iz godine u godinu stanje se pogoršava, a broj siromašnih i socijalno ugroženih iz dana u dan raste uslijed vrlo teške unutarnje ekonomske situacije, kao i učinaka svjetske ekonomske krize, čiji danak BiH tek treba platiti, navodi se u priopćenju. Upravo zbog toga, iz Caritasa smatraju kako se političke strukture i donositelji odluka na svim razinama moraju obvezati na poduzimanje ozbiljnih mjera kako bi se ove brojke smanjile, jer zasad ne pokazuju nikakve tendencije opadanja.
- Vlada i lokalne vlasti radeći na iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti moraju razviti politiku i zakone koji poštuju međuovisnost i povezanost gospodarskog i društvenog razvoja na održiv način. Istinska socijalna pravda zahtijeva snažnu predanost obaju aspekata, jer bez gospodarskog rasta ne postoje pogodni resursi za društveni razvoj, a bez ulaganja u sustav socijalne zaštite, socijalne uključenosti i socijalne skrbi ne postoji dugoročan i stabilan gospodarski razvoj, stoji u priopćenju.

Zatvaranje očiju

Kako je upravo siromaštvo, izostanak planova i strategija gospodarskog oporavka, zatvaranje poduzeća i sl. najveći problem poslijeratne BiH, jasno je i onome tko površno poznaje bh. svakodnevicu. Gotovo da ne prođe niti jedan dan da tvrtke ne propadaju, računi ne idu u blokadu, a da tisuće i tisuće radnika ne potražuju plaće i ostala primanja po godinu dana, pa čak i više. Upravo zbog toga u BiH se ruše svi postulati i znanstvene paradigme jer gro našeg stanovništva svaki dan preživljava magijom. Međutim, strukture vlasti nad svime navedenim uredno zatvaraju oči, te svojim (pre)skupim automobilima obilaze najelitnije restorane i hotele diljem zemlje, trošeći tisuće i tisuće maraka na ručkove ili večere. Naši političari na sve probleme svojih građana gledaju ‘širom zatvorenih očiju'.