Kardinal Vinko Puljić: Moram s tugom reći da BiH nije normalna država

Vrhbosanski nadbiskup također iskazuje žaljenje što su Hrvati u Bosni sve više isključeni iz strategije Hrvata u BiH.

• Uskrs je najveći katolički blagdan. Prethode mu posebne i prepoznatljive vjerničke unutarnje priprave. Uskrs svaki puta i iznova donosi novu nadu, učvršćuje vjeru u smisao življenja na zemlji i u vječni život. U kakvom duhu vjernici čekaju ovaj Uskrs?
- Radujem se organizaciji po župama življene korizme. Prvo su jako posjećene bile pobožnosti križnog puta, organizirane korizmene ispovijedi. Novost je ove godine križni put mladih po dekanatima. U nekim dekanatima je zaista bilo zadivljujuće i posjećeno i organizirano. Vidim da vjernici svoje uporište i nadu stavljaju u Krista uskrsloga te se radujem da će slavlje Uskrsa biti jačanje vjere, nade i ljubavi.

• Katolička vjera nalaže ispovijed i pričest za Uskrs, ali život treba istinski i po Božjim zapovijedima živjeti i između dva Uskrsa. Nažalost, mnogi vjernici padaju na brojnim kušnjama, mnoge grješne stvari se ne daju iskorijeniti iz života. Stalno ukazujete na urušeno stanje morala, odgoja i temeljnih životnih vrijednosti?
- Velika je stvar da čovjek priznaje svoj grijeh i da se s  njime ne pomiruje. Dokle god postoji svijest da to treba ispovijedati i okajati, znak je otvorenosti obraćenju i popravljanju. Potrebno je prihvatiti Papin poziv na novu evangelizaciju. Potrebno se otvoriti evanđelju i vrijednostima Kristova duha, kako bismo bili istinski svjedoci vjere. Unatoč tolikim poukama, vlada još veliko neznanje vjersko i sklonost praznovjerju, posebno nekoj relativnoj vjeri, gdje Bog nije u središtu.

• Koliko i samo nesređeno i nepravedno društvo doprinosi tom urušavanju temeljnih ljudskih vrijednosti?

- Sigurno da mnogo čimbenika utječe na taj proces. Prvo je obiteljski odgoj, gdje je sve manje vremena za bavljenje s djecom. Drugo je problem javnog mnijenja jer se kroz medije nameću vrijednosti junaka tko je prevario, ukrao, preljub napravio itd. Onda je u društvu vladavina straha vrlo loše ozračje za zdravo društvo. Također, anarhija ili manjak vladavine zakona, ili gdje nisu ljudi jednaki pred zakonom urušava onaj kriterij pravih vrjednota, posebno moralnih.

• Kako u tom pogledu gledate na stanje u BiH? Je li ovo pravedna država i čisto društvo?
- Prvo moram s tugom reći da ovo nije normalna država, nego je tvorevina prava jačega koju su ozakonili moćnici ovog svijeta. Nismo svi jednaki pred zakonom, posebno manjina na području većine. Stvorili smo takvo javno mnijenje da je bez “snađi se” nemoguće nešto uspjeti. Pod tim “snađi se” može se svašta poturiti...

• Katolici su i dalje u teškom položaju. U RS se ne vraćaju, a u nekim dijelovima FBiH su obespravljeni. Je li ta “majorizacija” prisutna samo u FBiH, dojam je da neki svjesno prešućuju teško stanje u RS-u?

- Prije nego odgovorim na ovo pitanje želim ukazati na jednu činjenicu. Slušamo brojke mrtvih u nekim dijelovima svijeta. Oguglali smo na ta stradanja, tako da nas više i ne dira sućut slušajući stradanja nevinih ljudi. Tako i ovo da smo obespravljeni u RS-u “gudimo” već 15 godina, i na to su “oguglali” te nije više zanimljivo slušati kako je u RS-u ozakonjena nepravda u Daytonu. Oni koji su “rađali” Daytonski sporazum ne daju dirati u to “dijete”, a nama kako bude. Za taj napredak mnogi imaju prljave prste, od međunarodne zajednice i domaćih političara do medija koji su starali klimu da je nemoguć povratak. Čak sam u nekoliko navrata bio vrlo neugodno napadnut, što ćemo mi tamo?

• Kako gledate na formiranje vlasti u FBiH i teškoće s istim procesom na državnoj razini? Mogu li ovako suprotstavljeni političari, bez posebne volje za kompromisom, voditi državu prema europskim integracijama i napretku?
- Ovo pitanje je za dnevnu politiku. Ovakvo stanje ima svoju povijest na svim stranama. Ovakav pristup uspostave vlasti je rušenje BiH kao države triju jednakopravnih naroda. Međunarodni čelnici žele što pragmatičnije riješiti da se dogovore oni koji nemaju iste pozicije za dogovore. Dogovoriti se mogu oni koji imaju zajednička stajališta i polazišta. Ovdje nema dogovora, jer se ide za tim čija će biti “gornja”. To ruši ovu državu. Nikoga ne opravdava ovakva situacija. Zato ne želim ulaziti u dnevnu politiku, jer me zatvara od pogleda u budućnost.

• Jesu li hrvatski lideri i previše sebični, mnogi osjećaju kako uvijek isturaju osobne i stranačke interese ispred nacionalnih. Uvijek je nekako svađa oko fotelja, a malo mudrosti i međusobnoga uvažavanja i poštovanja?

- Strategija o opstanku hrvatskog naroda je zakazala. Prekasno su se sjetili da smo preglasani i da sve manje imamo jednaka prava. Posebno kada je u pitanju stanje tamo gdje smo manjina. Ponekad smo krivi što smo ostali živjeti na svim prostorima. Premalo je potpore za povratak bilo. Sada su došli u takav položaj u politici da nemaju realnu podršku, jer nisu tražili prije podršku od onih koji trebaju pomoći izgradnju države jednakih prava. Politički partneri su vrlo nepošteni, jer ono što žestoko napadaju kod drugih, i sami čine drugima.

• Smatrate li ispravnim sazivanje Hrvatskoga narodnoga sabora i vjerujete li u “poštene” zaključke koji će voditi računa o interesima svih Hrvata i u cijeloj BiH?
- U sadašnjem trenutku izgleda da ne ostaje ništa drugo nego na ujedinjen način dići glas za jednaka prava. Kako će to izvesti, ovisi o onima koji su organizirali taj sabor. Još je važnije kuda će razmišljanje krenuti i koje stavove će zastupati. Nažalost, do sada je sve pokazivalo da smo mi Hrvati u Bosni sve više isključeni iz strategije Hrvata u BiH.

• Katolička crkva je u nepunih godinu dana “ojačana” za dva nova biskupa. Što će to značiti za katolike, a i za Crkvu u cjelini?

- Ovaj stav Svete Stolice je jasan znak za opstanak i rad Katoličke crkve na našim prostorima. Time će se organizacija djelovanja Crkve bolje pokazati i hrabrije se nositi sa svim nedaćama koje krše ljudska naravna prava i božanska načela.

Razgovarao: Antun Mrkonjić / dnevni-list.ba