Čović i Josipović za što hitniju provedbu europske inicijative za BiH

...gdje se u Rektoratu Sveučilišta susreo s Draganom Čovićem, članom Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.

"Nama je BiH najvažniji susjed, s najduljom granicom, najdubljim mogućim odnosima i radi hrvatskog naroda u BiH koji je konstitutivan i radi drugih građana i građanki, Bošnjaka i Srba. Veliki broj njih ima hrvatsko državljanstvo. Analizirao sam nedavno podatak: prije rata u BiH je živjelo 750.000 Hrvata, a iz BiH ima 1,1 milijun ljudi koji imaju hrvatsko državljanstvo. Očito, ne samo Hrvata", istakao je Josipović.

Hrvatski predsjednik kazao je kako BiH i Hrvatsku "silno povezuju zemljopisne, povijesne i obiteljske veze, a iz nekoliko krajeva BiH ljudi povijesno tendiraju odnosima i poslovima, obrazovanju s i u Hrvatskoj".

"Mi na BiH gledamo kao na važnog partnera. Kao prijatelja", poručio je Josipović.

Naglasio je da je Hrvatska u njegovom mandatu bila pozitivni faktor u regiji i pomagala BiH koliko je to mogla.

"Učinili smo sve da BiH dođe na jedan čvrsti europski put. Isto je i kada je NATO u pitanju. S druge strane smo nastojali i kroz prijateljske odnose s predsjednikom Čovićem i Izetbegovićem i mnogim drugim političarima, da ne popujući i ne naturajući naša stajališta, jer to nije naše, budemo prijatelj koji će pružiti ruku i reći svoje mišljenje: pomoći, motivirati da se razgovara i dogovara. BiH je suverena država koja sama može i mora rješavati svoje probleme i odnose. Da budemo prijatelj koji će pružiti ruku i reći svoje mišljenje", naveo je Josipović.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović, istakao je da je predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića upoznao o temama o kojima se vode razgovori u Predsjedništvu BiH.

BiH nema luksuz neizvršenja svojih obaveza

"Razgovarali smo o tomu kako će se uspostaviti vlast, europske integracije su nam vrlo jasno jedan preduvjet i mi moramo reagirati pozitivno ovih dana na inicijativu Bruxellesa iz BiH", naveo je Čović.

Naglasio je da je razgovor s Josipovićem bio "jedan prijateljski razgovor". Čović je istakao da je s predsjednikom Josipovićem imao izuzetnu suradnju tijekom njegova mandata.

"Ja bih to nazvao prijateljstvo. U zadnje tri-četiri godine predsjednik Josipović posjetio je od Brčkog, Orašja, Tuzle do juga Hercegovine više puta i uvijek je bio spreman pomagati ljudima u BiH. Kad god sam imao prigodu biti u Zagrebu, sjeli smo na kavu i razgovarali o prigodnim temama. To je jedno prijateljstvo koje ima jednu dimenziju i izvan politike", istakao je Čović.

Naveo je da se novi pristup EU ka BiH "treba provesti od domaćih političkih dužnosnika".

"Ja sam uvjeren da će ovaj puta inicijativa koja će ići s naše strane, biti realizirana. Mi ćemo se oko nje već danas ugrubo dogovoriti u Sarajevu, a Predsjedništvo BiH je 23. prosinca zakazano. Siguran sam da nemamo luksuz neizvršenja obveza koje dogovorimo. To je jedino što jamči. Mi više nemamo vremena. Mi se moramo ponašati kao ozbiljni političari i ono što obećamo Bruxellesu, EU, partnerima izvana, Republici Hrvatskoj, moramo provesti", naglasio je Čović.

Hrvatski glas za regiju jako dobro se čuje u EU-u

Predsjednik Republike Hrvatske, govoreći o novom pristupu EU-a, naglasio je da je "dobar dio sadržaja i dio Hrvatske inicijative".

Istakao je da je dopredsjednica Vlade Hrvatske i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Vesna Pusić bila snažni zagovornik, "uz sve nas posebno dizajnirane inicijative za BiH".

"BiH ima specifične odnose i probleme i dobro je da je EU dala i specifičan pristup. Mi ćemo u Hrvatskoj na sve moguće načine nastojati pomoći BiH tamo gdje možemo, mi ćemo pomoći gdje naš glas nešto znači, bit će u prilog BiH", istakao je Josipović.

Naglasio je da kada je u pitanju vanjska politika, predsjednik Hrvatske je njen sukreator i suprovoditelj.

"Ulaskom u EU, dio poslova ono što su nekada bili vanjski poslovi, postaju u dobroj mjeri unutarnji poslovi. Što se tiče vanjske politike ima puno toga što mi radimo i moramo raditi, od našeg pozicioniranja u EU do načina kako utječemo na politike EU. Odličan je primjer onaj prema regiji BiH gdje se Hrvatski glas jako dobro čuje i u EU", istakao je Josipović.

Naveo je da se trenutačno u Hrvatskoj "više radi na gospodarskoj diplomaciji, da se ona stavi u službu gospodarskog uspjeha". Istakao je da je provedena anketa među gospodarstvenicima i 70 posto njih smatra da je gospodarska diplomacija uspjela.

"Naravno, uvijek se može bolje. Mi se sada trudimo s obzirom na širi međunarodni kontekst, Hrvatsku pozicionirati kao energetska vrata Europe. To će biti važno i za BiH i za sve naše susjede. Trebalo je uvjeriti međunarodnu zajednicu da smo mi sposobni to biti", naveo je Josipović.

Terminal na Krku nije samo hrvatski nego i europski projekat

Istakao je da je imao razgovore s potpredsjednikom SAD-a Bidenom u Bijeloj kući, Obamom u Varšavi, u Dubrovniku je održan proces razgovora o inicijativi Brdo-Brijuni na kojem su sudjelovali i članovi Predsjedništva BiH i njemačka kancelarka Angela Merkel. Održani su i susreti njemačke kancelarke s premijerima.

"Jedan od jasnih zaključaka je da koncept energy terminala na Krku sa svom pratećom infrastrukturom nije samo hrvatski projekt i ambicija nego i europski. Već smo dobili i oko 4,9 milijuna eura za pripremu projekta. Zaista, vidim da je to prilika koju Hrvatska ne smije propustiti", istakao je Josipović.

Govoreći o odnosu s Rusijom, Josipović je naglasio da "sada u kriznim vremenima je potrebno naći jednu formulu pomirenja".

"Stvari su otišle vrlo daleko. Naravno da novi hladni rat nije dobar. Ni u okviru NATO saveza. Mi kao član NATO-a, EU-a, slijedimo europsku politiku, ali uvijek zagovaramo formulu nađimo zajednički jezik. Kada je riječ o energetici, mi želimo energetsku neovisnost, ali ne želimo nikoga potjerati s tržišta. Samo ne želimo ničiji monopol. Mislim da ću mjesecima koji dolaze odnos Zapada i Rusije biti bolji. Ključni su bili i događaji u Ukrajini. Nadamo se u narednim mjesecima nekom razumnom i prihvatljivom rješenju u skladu s međunarodnim pravom", poručio je Josipović.

Predsjednik Josipović održao je danas predavanje o temi "Vanjska i sigurnosna politika Republike Hrvatske" studentima Sveučilišta u Mostaru. U poslijepodnevnim satima planirano je da Josipović obiđe riznice i Galerije Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu, a u Livnu i i susret s premijerom Kantona 10 (Livanjskog) Brankom Ivkovićem i građanima Livna.

/AA/HMS/