BiH i granica sa Europskom unijom: Prednost ili teret?

07.01.2013

Zvuči kao ponavljanje davno već rečenog i bezbroj puta ponovljenog, ali Bosna i Hercegovina u 2013. godinu, kada su u pitanju europske integracije, ulazi sa jasnim zadacima i rokovima.

Bosna i Hercegovina također mora uvažavati ozbiljne pomake koje susjedi čine u integracijskom procesu. U ovoj zemlji je, iako pod teretom ekonomske krize i beskrajnih političkih igara, još uvijek jaka želja da se živi na dostojniji način.

Iako godinama uporno ignorirana, magnetna snaga integracija, najjača (i jedina) karta u rukama Bruxellesa, konačno pokazuje svoju vrijednost: Bosna i Hercegovina više nema godine već tjedne pred sobom da brže-bolje dovrši posao na usvajanju nekih od europskih standarda. Razlog je pred vratima: za manje od šest mjeseci će, umjesto sa Hrvatskom, s Evropskom unijom dijeliti tisuću kilometara granice i, želi li preživjeti, od te činjenice mora napraviti prednost, a ne nedostatak.

"Ako mene pitate šta je najveći izazov u svjetlu činjenice da će vanjska granica Europske unije doći do Bosne i Hercegovine, to je sposobnost zemlje da iskoristi priliku i ispuni neka tehnička pitanja u oblasti upravljanja granicama, zahtjeve fitosanitarne kontrole kako bi bili sigurni da 1. srpanj ne bude problem već prilika, velika prilika za BiH i njene građane. Dobio sam uvjeravanja da će nakon određenih rekonstrukcija vlasti, novog koalicijskog sporazuma i programa, europska agenda, a ne neke političke igre, biti u fokusu bh. političkih predstavnika", kaže europski tajnik za proširenje, Štefan Füle.

Nije nevažno: drugi veliki susjed Bosne i Hercegovine, Srbija, užurbano radi na ispunjenju posljednjeg preduslova za dobijanje datuma za početak pregovora sa Europskom unijom - normalizaciji odnosa s Kosovom - na što u Bruxellesu aplaudiraju, smatrajući to, u regionalnom kontekstu, još jednom potvrdom povoljnog trenutka za cijelo zapadnobalkansko društvo.

"Ja mislim da treba biti krajnje ambiciozan i da imamo povijesnu priliku da do ulaska Hrvatske u Europsku uniju stvorimo znatno bolju atmosferu kako bi i druge zemlje imale priliku i ambiciju da se dokažu, da se bore za datum i da krenu u pregovore. To je na dohvat ruke ne samo Srbiji, ako se dokaže. To je moguće postići i u slučaju Makedonije, a mislim da je moguće probuditi i Bosnu i Hercegovinu", ističe izvjestelj Europskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin.

​​I konačno, u godini smo obilježavanja desetogodišnjice Solunskog sporazuma, koji je potpisom vrha Unije potvrdio europsku budućnost za Zapadni Balkan. Njegova važnost je tim veća što bi danas Europljani, zabavljeni sami sobom, dva puta razmislili prije nego što bi dali slično obećanje.

"Postoji zasićenje proširenjem Unije i to ne možemo osporiti. Zato morate pokazati da ste zainteresirani da ispunite uslove. Priznajem da klima za proširenje nije najpovoljnija, ali to nije vaša briga. Uradite svoju zadaću i imajte povjerenja u Sporazum iz Soluna. On je potpisan i time je pravosnažan. Da taj sporazum ne postoji, mislim da bi bilo puno teže. Međutim, tu je, na njega se možemo osloniti i moramo s tim u vezi nešto učiniti", poručila je izvjestiteljica za BiH Europskog parlamenta, Doris Pack.

A učiniti se može mnogo ili malo. Malo ili stagnaciju smo već vidjeli na djelu. Možda je vrijeme i prilika da pokažemo da još uvijek možemo - za promjenu - prijatno iznenaditi i sebe i druge.

Izvor: RSE


loading...