SVE MANJE SNIJEGA Neizvjesna sudbina skijaških centara

Skijalište Njemačka
dpa

Ne suočavaju se samo skijaški centri u Bosni i Hercegovini i regiji sa nedostatkom snijega. I u Njemačkoj ga je sve manje, kako pokazuje jedna nova analiza meteoroloških podataka. Što to znači za skijališta, a što za zimski turizam?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Visoko iznad Garmisch-Partenkirchena, na oko 1.700 metara nadmorske visine, počinje 'Kandahar', legendarna staza za spust. Od 1954. najbrži skijaši svijet natječe se na Kandaharu za mjesta na pobjedničkom postolju. Prošlog vikenda bila je zakazana nova utrka Svjetskog kupa. To je ustvari vrhunac skijaške sezone. Ali, spust nije održan. Utrka na mitskoj pisti je otkazana. Razlog? Premalo snijega.

"To je veoma, veoma veliko razočarenje za nas. Gorko razočarenje", rekla je Martina Betz, šefica Organizacijskog odbora Svjetskog skijaškog kupa u Garmisch-Partenkirchenu. Piste se tamo doduše bijele, snijeg je pao i turisti se opet mogu spuštati, ali preduvjeti za održavanje profesionalne utrke nisu zadovoljeni.

U ciljnoj ravnini Kandahara Betz rukama gura ono malo snijega što je napadalo posljednjih dana. I odmah se pojavljuje trava. "Ovdje nedostaje pola metra snijega. Golim rukama možete da ga pomjerite i odmah se vidi livada. Veoma smo daleko od one količine snijega koja bi bila dovoljna da se pista pripremi za profesionalnu utrku".

Trend je jasan. Sve je manje snježnih dana – i to širom Njemačke, uključujući i regije u kojima se ljudi bave zimskim turizmom. To je pokazala aktualna analiza 'BR Data' i ARD-ovog političkog magazina 'report München'.

U čitavoj Njemačkoj je tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća prosječno godišnje registriran 51 snježni dan. Za deset godina koje su prethodile 2022. godini, samo oko 25 snježnih dana je registrirano.

Oberhof u Tirinškoj šumi svojevremeno je bio mjesto gdje su se 'brusili dragulji' DDR-ove zimske sportske elite. I danas se tamo, na skijaškim stazama, skijaškoj skakaonici i u ledenom kanalu, održavaju velika međunarodna sportska natjecanja – na primjer svjetsko prvenstvo u sanjkanju ili u biatlonu, kao što je planirano u ovoj 2023. godini.

A da bi to bilo moguće i u budućnosti, njemačka savezna vlada i vlasti pokrajine Tiringije investirale su znatne količine novca. Oko sto milijuna eura uloženo je u sportsku infrastrukturu – kako bi zima bila zima, pa ako zatreba, čak i 'silom', piše Deutsche welle.

Konkretno, radi se na primjer o 'klima-uređajima' za bob-stazu odnosno stazu za sanjkanje, kao i o topovima za snijeg za stazu za natjecanje u skijaškom trčanju ili biatlonu. Nova oprema smještena je u jednoj sivoj hali. To je istovremeno i 'tvornica' i skladište snijega – svojevrsno ledeno 'životno osiguranje' za suviše blage zimske dane bez snijega.

Oberhof je u sličnoj situaciji kao i drugi veliki skijaški centri. To su mjesta u kojima se najbolje vide posljedice klimatskih promjena. Stotinjak dana zimske sezone tijekom jedne godine, to je prema navodima Saveznog ureda za životnu sredinu granica za održavanje profitabilnog poslovanja nekog skijaškog centra. A mnoga skijališta u toj njemačkoj regiji već sad po tom pitanju 'podbacuju'.

I uprkos svoj toj modernoj tehnici, zimski sport u Oberhofu može se planirati samo za narednih 10 do 15 godina, kaže Helmut Schubert, državni tajnik u tirinškom Ministarstvu financija, a ujedno i povjerenik za Oberhof. Što nakon toga?

Potrebne su nove ideje, kaže, na primjer letnji biatlon, na rolerima umjesto na skijama.

Za to vrijeme se Martina Betz u Garmisch-Partenkirchenu i dalje nada da će biti više snijega, da će iduće zime biti hladnije i da će ponovno moći organizirati utrku na legendarnom Kandaharu. Jer, na kraju krajeva, i topovi za snijeg funkcioniraju samo ako su temperature ispod nule. Bez obzira na tradiciju, ako ubuduće ne bude snijega, sudbina njemačkih skijaških centara sasvim je neizvjesna.

Svjetska skijaška federacija (FIS) po tom pitanju nije spremna ni na kakve ustupke. Na pitanje novinara redakcije 'report München', FIS odgovara da klimatske promjene pogađaju sve. I da se skijaški centri moraju sami pobrinuti da stvore preduvjete za održavanje uspješne zimske sezone.