Hezbollah je Izraelcima tvrđi orah nego što su pretpostavljali

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu krajem 2024. godine poručio je stanovnicima sjevernog Izraela da je Hezbolah u posljednjem ratu "uništen". No godinu i pol kasnije izraelske snage ponovno su u intenzivnom sukobu s libanonskom šijitskom militantnom skupinom uz granicu s Libanonom.

Unatoč novom primirju koje su prošlog mjeseca nametnule Sjedinjene Američke Države, obje strane svakodnevno razmjenjuju vatru. Sukob teško pogađa zajednice na jugu Libanona, ali i narušava svakodnevni život stanovnika na sjeveru Izraela.

Borbe su se ponovno rasplamsale nakon što je Hezbolah u ožujku počeo granatirati izraelske položaje kao odgovor na američko-izraelske napade na Iran. Od tada se sukob pretvorio u iscrpljujući gerilski rat koji se uglavnom vodi u takozvanoj sigurnosnoj zoni na jugu Libanona, koju su proglasile Izraelske obrambene snage i iz koje je većina civila već pobjegla.

Najveći teret rata i dalje podnose Libanon i Hezbolah. Prema dostupnim podacima, u Libanonu je poginulo više od 2700 ljudi, deseci sela su uništeni, a izraelske snage trenutačno kontroliraju oko pet posto libanonskog teritorija.

No sukob nije prošao bez posljedica ni za Izrael. Hezbolah je pokazao sposobnost izvođenja napada na izraelske vojnike unutar sigurnosne zone, sve češće uz uporabu eksplozivnih dronova, među kojima su i FPV dronovi, slični onima koji se koriste u ratu u Ukrajini. Skupina nastavlja i s povremenim raketiranjem Izraela. U napadima su, prema dostupnim informacijama, poginula tri izraelska civila i 17 vojnika, dok su deseci vojnika ranjeni.

Izraelski časnici priznaju pogrešnu procjenu

Izraelski vojni časnici priznali su da preostale vojne sposobnosti Hezbolaha proturječe ranijoj procjeni prema kojoj je ta skupina pretrpjela potpuni poraz.

"Postoji razlika između načina na koji smo završili rat 2024., onoga što smo razumjeli i mislili, i činjenice da se odjednom Hezbolah i dalje pojavljuje", rekao je Rafi Milo, general zadužen za sjeverno zapovjedništvo Izraelskih obrambenih snaga, u procurjelom razgovoru s lokalnim stanovnicima, piše Financial Times.

Milo je priznao da napadi s udaljenosti, uključujući rakete, projektile i dronove na gradove i sela na sjeveru Izraela, i dalje predstavljaju problem. Ipak, ustvrdio je da takvih napada nema u količinama kakve su zabilježene prije rata 2024. godine.

Prije najnovijeg sukoba Hezbolah je više od godinu dana uglavnom mirovao, nakon što je krajem 2024. stupilo na snagu primirje postignuto uz američko posredovanje. U tom razdoblju, unatoč gotovo svakodnevnim izraelskim napadima diljem Libanona i prisutnosti izraelskih vojnih uporišta na jugu zemlje, skupina je, prema izvorima na koje se poziva Financial Times, obnavljala i reorganizirala svoje strukture.

"Hezbolah se vratio onome što je nekada bio, gerilskoj sili koja pokušava napasti kad god može, koristeći taktiku udari i bježi. Pokušava vratiti svoje stare sposobnosti", rekao je jedan izraelski vojni dužnosnik.

Veća uloga Irana i uporaba FPV dronova

Prema izvorima upoznatima sa situacijom, iranski vojni savjetnici nakon rata 2024. preuzeli su značajniju ulogu unutar Hezbolaha. Nakon velikih gubitaka u kadrovima, dio organizacijskog vakuuma popunili su časnici iranskog Korpusa čuvara islamske revolucije, sve dok Hezbolah nije ponovno uspostavio vlastite strukture.

Jedan izraelski sigurnosni dužnosnik ustvrdio je da je Iran u posljednje dvije godine pojačao kontrolu nad Hezbolahom, ponajprije nad njegovim projektilima i raketnim arsenalom.

Istodobno je Hezbolah, prema istim izvorima, pozorno pratio učinkovitost improviziranih FPV dronova na bojištima u Ukrajini. Skupina je prošle godine povećala domaću proizvodnju takvih uređaja, pripremajući se za novi sukob s Izraelom.

U posljednjim tjednima izraelski vojnici koji djeluju u sigurnosnoj zoni redovito su izloženi napadima eksplozivnih dronova, osobito onih povezanih optičkim kabelima, koji mogu zaobići izraelsko elektroničko ometanje.

Hezbolah oslabljen, ali ne i poražen

Unatoč novim sposobnostima, Hezbolah je i dalje znatno oslabljen nakon teških gubitaka koje je pretrpio u ratu s Izraelom 2024. godine. Ubijen je dugogodišnji vođa skupine Hassan Nasrallah, zajedno s više visokih zapovjednika, a uništen je i velik dio raketnog arsenala skupine.

Prema procjenama izraelskih obavještajnih službi, netaknuto je ostalo tek oko deset posto Hezbolahova arsenala od 150.000 projektila iz razdoblja prije 2024. godine. Broj opasnijih projektila dugog dometa i precizno navođenih projektila, prema tim procjenama, gotovo je zanemariv.

Ipak, izraelske gradove i dalje pogađaju rakete. Procjenjuje se da ih dnevno bude oko 100, što je znatno manje od ranijih izraelskih ratnih simulacija iz 2022. godine, prema kojima bi Hezbolah u velikom sukobu mogao ispaljivati i do 1500 raketa dnevno.

Među glavnim izraelskim metama nalazi se Hezbolahova postrojba Radwan, zadužena za prekogranične operacije unutar Izraela i obranu južnog Libanona. Izrael tvrdi da su mnogi njezini pripadnici potisnuti sjeverno od rijeke Litani, dok se kopnene operacije IDF-a nastavljaju s ciljem pronalaska i uništavanja Hezbolahove vojne infrastrukture i skladišta oružja.

Netanyahu: Posao nije završen

Sve veća zabrinutost zbog dugotrajnog i iscrpljujućeg sukoba prisutna je i među izraelskim vojnim analitičarima. Stanovnicima sjevernog Izraela ranije je obećana odlučujuća pobjeda i siguran povratak kućama, no stanje na terenu pokazuje da taj cilj još nije ostvaren.

Čak je i Netanyahu javno priznao da širi cilj poraza Hezbolaha, a osobito njegovo razoružavanje, još nije postignut.

"Ne zavaravam se da će to doći lako, niti mislim, i to govorim iskreno, da je posao završen", rekao je Netanyahu prošlog tjedna vrhu izraelske vojske.

Umirovljeni izraelski brigadir Assaf Orion, koji sada radi u think-tanku Washington Institute, upozorio je da model sigurnosne zone u Libanonu Izraelu ne donosi konačno rješenje.

"Za Izrael je krajnji cilj rata bio siguran povratak naših građana na sjever njihovim domovima. Jesu li oni sada sigurni?", zapitao se Orion za Financial Times.