ENERGETSKI SPAS Europski diplomati hrle u Afriku u nadi da će bivša francuska kolonija zamijeniti ruski plin i naftu

ENERGETSKI SPAS Europski diplomati hrle u Afriku u nadi da će bivša francuska kolonija zamijeniti ruski plin i naftu

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira izazove energetske sigurnosti u Europi i ulogu Alžira. Iz analize „Alžir 2022: Izazovi energetske sigurnosti u Europi - može li Alžir biti alternativa Rusiji?“ objavljujemo najzanimljivije dijelove.

Geostrateške napetosti između Rusije i europskih država nakon „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini, koju je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin 24. veljače 2022.godine, postavljaju Europu pred tešku i delikatnu odluku u pogledu opskrbe energentima „naftom i prirodnim plinom“, posebno nakon što su zapadne države uvele sankcije ruskom energetskom sektoru. Europa je zarobljena između ograničenih unutarnjih energetskih resursa i ovisnost od uvoza. Poslije nametanja sankcija ruskom energetskom sektoru, države EU su u utrci s vremenom, da pronađu alternativne energetske izvore za smanjenje energetske ovisnosti od Rusije.

Međuovisnost Rusije i europskih država u oblasti energetike, pronalazimo u činjenici, da je EU prije ukrajinske krize bila jedna od glavnih ekonomskih i trgovinskih partnera Ruske federacije, jer je njen udio u ruskoj vanjskoj trgovini iznosio oko 50%, a energetika je predstavljala glavnu i najvažniju osovinu odnosa dvaju strana. EU uvozi 90% svoje potrošnje plina, a Rusija osigurava više od 40% ukupne potrošnje plina u EU te 27% uvoza nafte i 46% uvoza uglja. Pored toga oko 168.300 kilometara mreže plinovoda na europskom kontinentu ovisan je od ruskog plina.

S druge strane, Rusija je bila ovisna o europskom energetskom tržištu, gdje je više od 80% ruske proizvodnje nafte i plina bilo usmjereno na evropsko tržište, te je uvozila iz EU više od polovine svojih potreba za tehnologijom za naftnu i plinsku industriju.
 
EU traži alternative za ruski plin

U kontekstu opredjeljenja EU za diversifikacijom opskrbe energijom i pokušaja „odvikavanja“ od ruskih energenata, pozornost se preusmjerila na Katar u nadi da će pronaći brza rješenja za europsko tržište, nakon što je ta država najavila povećanje proizvodnje ukapljenog prirodnog plina sa 77 milijuna tona godišnje na 126 milijuna tona do 2026.godine. Katarski plin ne može biti alternativa ruskom plinu, zbog nekoliko važnih razloga, između ostaloga, i zbog nedostatka mreže plinovoda iz katarskih proizvodnih postrojenja do europske plinovodne mreže (Turska). Katar je obavijestio EU, da je vezan dugoročnim ugovorima, koji se protežu na posljednja tri desetljeća s azijskim državama i teoretski može izvoziti u Europu samo 10-20% svoje proizvodnje. Ovakva rješenja su kratkoročna i neodrživa s obzirom na relativno visoke troškove transporta ukapljenog plina brodovima, koji zahtijevaju posebne pogone za transformaciju prije korištenja iz tekućeg u plinovito stanje.

Nakon što su propali napori za zamjenu ruskog plina s alternativnim proizvođačima kao što su Katar, SAD, Azerbajdžan, EU se okrenula Alžiru kao jednom od najvećih izvoznika prirodnog plina u svijetu, te njegove geografske blizine Europi. Alžir može biti jedno od dugoročnih rješenja, jer EU faktički neće moći nadoknaditi isporuke ruskog plina Europi s obzirom na ogromnu razliku u proizvodnji dvaju zemalja te kapaciteta alžirskih plinovoda prema Evropi, koji iznose oko 32 milijarde m3, u poređenju s 300 milijardi m3, koliko je Rusija godišnje opskrbljivala Evropu prije uvođenja sankcija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije početka rata u Ukrajini, Alžir je EU isporučivao oko 13% potrebnog plina, dok je Rusija isporučivala Europi oko 47%. U kontekstu napora EU da se udalji od ruskog plina, Alžir se pojavljuje kao „spasitelj“ za europski kontinent, jer zauzima 11. mjesto u svijetu po istraženim rezervama prirodnog plina, kao i treći po rezervama plina iz škriljaca poslije Kine i Argentine.

Alžir, može biti svojevrsna alternativa ruskom plinu, s obzirom da opskrbljuje Europu plinom preko trans-mediteranskog plinovoda TransMed te tankerima za ukapljeni prirodni plin. Danas je Alžir drugi najveći opskrbljivač Italije plinom odmah nakon Rusije. Alžir također izvozi plin i u Španjolsku preko dva plinovoda Maghreb–Europe Gas Pipeline (MEG), koji idu preko Maroka te Medgaz, koji je podmorski plinovod između Alžira i Španije. Francuska i Portugal opskrbljuju se alžirskim plinom preko Španjolske. 

Alžir može iskoristiti novonastale okolnosti za opskrbu Europe plinom i dobiti ogromna dodatna sredstva u državni proračun, koji se suočavao s deficitom u proteklom razdoblju. Pitanje energetike u Alžiru zauzima širok spektar zvaničnih i akademskih interesa za uspostavljanje snažne energetske industrije, što omogućava olakšanje investicija u tom sektoru.

Predsjednik Alžira Abdelmadjid Tebboune početkom travnja 2022.godine  potpisao je predsjednički dekret o osnivanju Vrhovnog energetskog savjeta, koji ima za cilj razvoj u oblasti energetike, financija, energetske tranzicije, obnovljivih izvora energije i znanstvenih istraživanja. Predsjednik Alžira predsjedava savjetom. Članovi savjeta su premijer te ministri energetike, vanjskih poslova, unutarnjih poslova, financija, energetske tranzicije i obnovljivih izvora energije te znanstvenih istraživanja.

Najava osnivanja Vrhovnog energetskog savjeta dolazi u specifičnim geopolitičkim okolnostima na globalnoj razini u osjetljivom razdoblju s obzirom na izazove sa kojima se alžirski energetski sektor suočava, posebno jer su infrastruktura i proizvodne mogućnosti još uvijek daleko od ambicija i mogućnosti. 
 
Europski političari hrle u Alžir

U posljednjim tjednima brojni europski lideri i službenici posjetili su Alžir. Francuski predsjednik Emmanuel Macron doputovao je 25. kolovoza 2022. u trodnevnu službenu posjetu Alžiru, koja je uslijedila nakon velike krize u odnosima dvije zemlje, koja je opisana kao dosada neviđenih razmjera.

Francuski mediji su nakon posjete objavili, da Alžir namjerava povećati isporuku plina Francuskoj, ne otkrivajući detalje o dodatnim količinama, a predsjednik Macron je tijekom posjete pohvalio dogovor Alžira s Italijom, da joj isporuči dodatne količine plina.

Posjeta je kulminirala „Alžirskom deklaracijom za obnovljeno partnerstvo“, koja je objedinila želju dvaju zemalja da „otvore novu eru u odnosima“ i usvoje „konkretan i konstruktivan pristup fokusiran na buduće projekte i mlade“.

Važno je napomenuti, da su se odnosi između Francuske i Alžira ranije pogoršali, nakon izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, listopada 2021., u kojima se zapitao: „Je li postojala alžirska nacija prije francuskog kolonijalizma“. Tako su odnosi s Alžirom preko noći postali važni za Francusku, jer je „ruska specijalna vojna operacija“ u Ukrajini dovela do povećanja potražnje Europe za sjevernoafričkim plinom te zbog povećanih migracija preko Mediterana.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je 5. rujna 2022. iznenada je posjetio Alžir i sastao s predsjednikom Tebbouneom i brojnim službenicima.

Nakon sastanka s predsjednikom Tebbouneom, Michel je izjavio: „U međunarodnoj situaciji u kojoj se nalazimo, jasno je da je suradnja u oblasti energetike neophodna, a mi Alžir vidimo kao pouzdanog, lojalnog i posvećenog partnera u ovoj oblasti.“

Michel je dodao, da je njegov sastanak s alžirskim predsjednikom „bio veoma plodan sastanak s pogledom prema budućnosti... Dvije strane dijele istu ambiciju, da daju novi impuls kvalitetu odnosa između Alžira i EU“.

Europski službenik je također govorio o potrebi, da se ponovno razmotri sporazum o pridruživanju potpisan sa Alžirom (koji je stupio na snagu 2005. godine) kako bi služio zajedničkim interesima obje strane.

Treba se podsjetiti na sporni govor Charlesa Michela u listopadu 2022.godine obraćajući se budućim diplomatima na otvaranju Europske diplomatske akademije u Bruggeu, kada je rekao: „Da, Europa je vrt, mi smo izgradili vrt. Većina ostatka svijeta je džungla, a džungla bi mogla napasti vrt“ i da umjesto izgradnje zida, diplomati moraju „otići u džunglu“.

Alžirski službenici  i stručnjaci već godinama pozivaju na reviziju sporazuma o partnerstvu s EU, što je nanijelo ogromne gubitke alžirskoj ekonomiji, koja nije bila u stanju da se natječe sa svojim europskim partnerima.

Alžir ima sporazum o trgovinskom partnerstvu sa EU potpisan 2002.godine, koji je stupio na snagu 1. rujna 2005. godine. Sporazumom je predviđeno postupno ukidanje carina za robu i usluge na obje strane, ali alžirske tvrtke nisu bile u stanju da se natječu sa svojim europskim kolegama, budući da alžirska privreda ovisi uglavnom o izvozu energenata. 

Prema neslužbenim podacima, Alžir je od 2005.godine pretrpio gubitke od oko 30 milijardi dolara, posebno kao rezultat ukidanja carina, kretanja robe i usluga u jednom pravcu iz EU u Alžir. U listopadu 2021. alžirski predsjednik Abdelmadjid Tebboune naložio je vladi da ponovo ocijeni i razmotri taj sporazum.

Francuska premijerka Élisabeth Borne doputovala je 9. listopada 2022. u dvodnevnu posjetu Alžiru u pratnji 16 ministara, tijekom koje je održana peta sjednica međuvladinog odbora na visokom nivou između dvije zemlje, koji se nije sastajao od 2017.godine. 

Ministar energetike Alžira Mohamed Arkab i europska komesarska za energetiku Kadri Simpson otvorili su 10. listopada 2022. četvrti godišnji forum energetskog dijaloga između Alžira i EU u Alžiru, posljednji sastanak održan u 2016. godini. Uslijedila je organizacija drugog poslovnog foruma između Alžira i EU o energetici od 11. do 12. listopada 2022.

Proteklo razdoblje obilježilo je i nekoliko posjeta talijanskih službenika Alžiru, koje su kulminirale potpisivanjem nekoliko sporazuma, od kojih je najvažniji snabdijevanje zemlje dodatnim količinama plina u vrijednosti od devet milijardi dolara.

Ministar vanjskih poslova Italije Luigi Di Maio posjetio je Alžir  28. veljače 2022., a potom je Alžir 11. travnja 2022 posjetio talijanski premijer Mario Draghi, tijekom koje su dogovorene isporuke dodatne količine plina.

Mario Dragi se vratio u drugu posjetu Alžiru 18. srpnja 2022., tijekom koje je održao četvrti bilateralni samit dvaju zemalja, koji je rezultirao dogovorom o dodatnim količinama plina u zamjenu za talijanske investicije u poljoprivredi i industriji.

On je tijekom posjete najavio i veliku investiciju talijanskog „Eni“, francuskog „Totala“ i američkog „Oxy- Occidental Petroleum Corporation“ u razvoj naftnih i plinskih polja na jugoistoku Alžira u vrijednosti od četiri milijarde dolara.
 
Alžir – Europska unija 

Odnose Alžira s EU karakterizirala je uravnoteženost usprkos krizama, koje su pogodile te odnose u pojedinim razdobljima. Nema sumnje da ukrajinski rat i zajednički interesi dvaju stranu doprinose zbližavanju usprkos neslaganju oko savezništva Alžira s Rusijom, te pitanja ljudskih prava u Alžiru.

Alžir, koja je najveća afrička i arapska država s površinom od 2.381.000 km2, 44 milijuna stanovnika i 1.622 km obale na Mediteranu čini ga važnim za Euro-mediteransku suradnju na svim razinama. Oko dvije trećine alžirskog izvoza ide u EU što je čini glavnom trgovinskom partnericom Alžira. U 2020.godini bilateralna trgovina dostigla je razinu od 24,9 milijarde eura.

U kontekstu nove europske ekonomske politike analitičari smatraju da gospodarstvo Alžira dosada nije imalo koristi od sporazuma o pridruživanju s EU. Alžir treba započeti s revizijom sporazuma, tražeći veću korist za ekonomiju zemlje, posebno proizvodne sektore. Globalna energetska kriza, posebno zbog nedostatka prirodnog plina je povijesna šansa za Alžir. 

Alžirsko gospodarstvo može imati velike koristi, s obzirom na trenutne međunarodne prilike, od direktnih europskih investicija u naftni sektor i obnovljive izvore energije (solarna energija). Alžir, zbog svog geografskog položaja, ima jedno od najvećih solarnih polja na svijetu. Trajanje insolacije gotovo prelazi 2.000 sati godišnje i može doseći i do 3.900 sati, posebno na visoravnima i u pustinji.

Analitičari smatraju, da alžirska vlada treba ubrzati neophodne ekonomske reforme te modernizirati zakonodavstvo, kako bi bila spremna za dolazak najavljenih stranih investicija. Među hitnim reformama za poboljšanje poslovne klime u zemlji je i stvarna primjena zakona o investicijama, uklanjanje administrativnih prepreka te poboljšanje efikasnosti bankarskog sustava.