Religijska karta svijeta danas

Prve su povezane sa monoteističko judeo-kršćanskom tradicijom, a druge s čovjekovom špekulacijom onostranoga. Pojam dolazi od riječi ''religio'' što znači razmišljanje, obaziranje i dvoumljenje, te podrazumijeva savjesnost s obzirom na ćudoređe, Boga i nadnaravno.

Nakana je članka prezentirati stanje religije, agnosticima i ateizma u svijetu današnjice, temeljem istraživanja koje je proveo Time i Encyclopedia Britanica. Kako se ne bi izgubili u “šumi brojeva“, istaknuti ćemo kako u svijetu današnjice (podaci od sredine 2009.) živi 6.828.155.000 ljudi te ostale brojke i statistike koje pomažu cjelovito pristupiti problemu te dobiti meritorne zaključke.

Religija

Čovjek današnjeg doba je religiozan jer se 88,6 posto ljudi svijeta takvima smatra. Najveća je religija kršćanstvo s kojim se poistovjećuje 33,2 posto pučanstva, te ima porast od 1,26 posto. Islam je drugi po veličini i broji 22,3 posto pučanstva, a ima rast od 1,79 posto. Treći je hinduizam s kojim se poistovjećuje 13,7 posto ljudi svijeta i ima porast od 1,39 posto. Četvrta religija je budizam koji na svjetskoj razini ima 6,8 posto sljedbenika i tendenciju rasta od 1,05 posto. Ove četiri religije obuhvaćaju 76 posto svjetskog pučanstva, ali postoje na desetci drugih manjih religija među kojima je Kineska pučka religija najveća s čak 454.579.000 sljedbenika ili 6,7 posto na svjetskoj razini.

Isusovi sljedbenici

Najveća religija svijeta je ujedinjena oko nekoliko temeljnih teoloških istina. Svi kršćani svoj nauk temelje na Svetom pismu te vjeri u Trojstvenog Boga (Oca, Sina i Duha Svetoga). Gospodin Isus Krist je Sin Božji, Spasitelj svijeta, utjelovljeni Bog-čovjek te Posrednik između Boga i čovjeka. Kršćanstvo ima više Crkava koje pružaju posebnost i bogatstvo te podsjećaju na judaističke korijene iz kojih su izašle. Kršćanska različitost jasno pokazuje odakle je demokratsko društvo crpilo svoje uzore.

Rimokatoličanstvo

Najveća kršćanska konfesija je rimokatoličanstvo. Čak 16,7 posto svjetskog pučanstva identificira se s tom vjerom ili 1.142.604.000 ljudi. U Europi živi 275.506.000 rimokatolika, što je najveća religija s dugačkom tradicijom i dobro razvijenom strukturom te mehanizmima zaštite svojih prava.

Protestantizam

Protestanti ne žele i ne teže centraliziranoj upravi i jednom vođi pa je stoga nekima teško s preciznošću odrediti tko bi sve mogao ući u tu kategoriju. U vrlo širokom i nepreciznom smislu te riječi, protestanti su svi oni koji imaju slične teološke poglede na religioznost koja proizlazi iz reformacije 16. stoljeća. U preciznijem i točnijem smislu to su oni koji imaju direktno nasljeđe reformacije 16. stoljeća koje je vidljivo u konfesijama. Bez konfesija (formuliranih dokumenta koji izražavaju nauk i praksu) ne može se govoriti o protestantizmu u tradicionalnom smislu te riječi. Sukladno tome ističemo tri protestantske Crkve: reformirane-prezbiterijance tzv. kalvine, evangelike tzv. luterane i anglikance poznate još i kao episkopalce. Na europskom kontinentu je 94.014.000 pripadnika protestantskih zajednica, a na svjetskoj razini 498.329.000 s tendencijom rasta 2,73 posto, čak 7,3 posto svjetskog pučanstva nasljeduje taj religijski identitet.

Pravoslavlje

Pravoslavnih kršćana na svjetskoj razini ima 273.335.000. Četiri posto svjetskog pučanstva pripada nekoj od pravoslavnih Crkava koje imaju porast od 0,38 posto. Najviše pravoslavnih vjernika je u Europi, ali postoje velike zajednice i na drugim kontinentima pa je tako u Africi čak 47.284.000 vjernika, a u Sjevernoj Americi puno manje, iako se, iz nekog razloga, zajednica često puta ističe te ih je tamo 7.101.000.

Ostali kršćani

Svih ostalih kršćana, koji su organizirani u desetke tisuća zajednica, ima 514.044.000. U njih ubrajamo sve zajednice koje se često puta nazivaju denominacije. To su one koje nemaju doktrinarne dokumente koji su poznati kao konfesije i katekizmi. Među njima su većina tzv. protestantskog nasljeđa, u širokom smislu te riječi, te onih koji su povezani s rimokatoličkom i pravoslavnom tradicijom. Zavisno kako koja i kako gdje, ali na globalnoj razini te zajednice uglavnom imaju lagani porast članstva.

Agnosticizam

Agnostika na svjetskoj razini ima 9,4 posto, s tendencijom pada od 0,13 posto. Kod nas se često agnosticizam poistovjećuje s ateizmom što je netočno. Agnosticizam je ideologija koja se prema onostranom postavlja sa skepsom i nesigurnošću. Budući da nadnaravno nije moguće materijalno dokazati, oni koji slijede ovaj svjetonazor reći će kako nisu sigurni, ali neće negirati postojanje nadnaravnog, duhovnog, odnosno Boga.

U tom su smislu agnostici na “razdjelnici puta“ u traganju za duhovnim identitetom. Nisu deklarirani vjernici, ali se ne bore aktivno i nasilno protiv religije. Možemo zaključiti kako imaju potencijal postati religiozni, ostati na tom putu ili krenuti putem ateizma.

Ateizam

Ateizam je u sklopu totalitarne ideologije na svim razinama stvarao uvjete za segregaciju i progon vjernika bilo koje religije. Danas je samo dva posto ukupnog pučanstva na svjetskoj razini ateista. Uspoređujući s podacima iz 1999. godine, taj je pad daleko veći jer je tada na svjetskoj razini bio 4,3 posto, uključujući i zemlje Istočne Europe. U Europi živi 730.848.000 ljudi od čega je 15.503.000 ateista, a prema trenutnim podacima, ateizam ima na svjetskoj razini tendenciju opadanja od 0,07 posto. Potrebno je naglasiti kako nije racionalno i logično negirati postojanje nečega u što se ne vjeruje, ili negirati postojanje Boga jer ga se ne može materijalno dokazati, jer je postojanje Boga stvar vjere i duhovna istina.

Velika većina ljudi današnjice su religiozni, a taj pojam uključuje različite sustave. Često se koristi demagoška fraza o tomu kakvo je stvarno stanje srca i motiva onih koji su religiozni, pri tome se zaboravlja kako svi ponekad imaju sumnje, a mnogi slijede neki sustav iz inata, a ne uvjerenja, što vrijedi za sve navedene skupine. Zaključak je nedvosmislen: religija je sastavni dio čovjeka, njegovo prirodno i normalno stanje. Religioznost je jedno od temeljnih potreba čovjeka. Koristeći logiku, zdravu prosudbu i podatke s kojima raspolažemo, nećemo nametati nego natuknuti: odbacivanje, negiranje i zatiranje vjere odraz je intelektualne devijacije.

hrsvijet