PROPOVIJEDI B Uskrs

vjera, molitva, RAK, pobjeda, duhovnost, zdravlje, uticaj na zdravlje, zdravlje čovjeka, molitva, molitva za zdravlje, molitva krunice, religija, religija, vjera, molitva, 40 dana za život, Mostar, molitva, molitva, vjera, čovjek i vjera, religija, vjera, spoznaja, religija, čovjek i vjera, Papa Franjo, homilija, vjera, čovjek i vjera, život u vjeri, put Isusa Krista:, Isus, evanđelje, Njemačka, crkva, vjera, katica kiš, duhovna obnova, Gorica, Grude, katica kiš, mir, katica kiš, katica kiš, propovijed, katica kiš, molitva, katica kiš, strah, katica kiš, katica kiš, katica kiš, molitva, očenaš, Papa, Papa Franjo, katica kiš, propovijed, katica kiš, katica kiš, propovijed, katica kiš, propovijed, katica kiš, propovijed, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, katica kiš, propovijed, katica kiš, propovijed, katica kiš,
USKRS: Odnosi se na cijelo čovječanstvo
Mi kršćani slavimo Uskrs, jer se nešto jedinstveno dogodilo u povijesti. Nije vjera u prazan grob, niti vjera u pojedinosti oko Isusovog uskrsnuća odlučujuća za naše slavljenje, to nam je opisano u Evanđelju. Mi slavimo ovaj blagdan, jer je jedan čovjek - «u svemu nama sličan, osim u grijehu» - pošao putem muke, umro i treći dan uskrsnuo.
Pored svih velikih religioznih i mističkih iskustava u različitim kulturama i religijama, sa svim prorocima, osnivačima religija i td., dogodilo se ovdje nešto jedinstveno. Bog je sam uskrsnuo ovog Isusa. Bog je sam time dao jedan znak, koji je trajno zapisan u povijesti čovječanstva i tu ostaje. Ovaj Isus iz Nazareta je zaista uskrsnuo - on živi. Muka je našla odgovor u Uskrslom. Zato se Uskrs odnosi na cijelo čovječanstvo, pogađa svakog od nas; posve svejedno da li u to vjeruje ili to negira ili o tome nikad nije čuo. Božje djelo nije samo značajno za 2 milijarde kršćana.
Kao kršćani smo pozvani, o ovom razmisliti i pažljivo dalje predati.

USKRS: Mi kršćani slavimo imendan
Tek pri susretu s Uskrslim, postavljen je ugaoni kamen misija za objavljivanje Radosne vijesti svuda na zemlji.Tek po tom nalogu došla je vijest također k nama, kroz mnoge generacije i granice. Na Uskrs se smijemo zahvalno spomenuti našega kršćanstva. Istodobno također i pogledati na sve što nam je taj Uskrsnuli ostavio kao obavijest Boga. Mi smo primili dragocjeno blago, što se ikad može primiti.
Danas se smijemo zahvalno prisjetiti da se nazivamo i jesmo kršćani. Mi smijemo slaviti naš imendan.

USKRS: Dan nade
«Osnovne činjenice našega življenja zasnivaju se na nadi, na konačnosti, na stalnom spasenju života». (Karl Rahner) Prvu i zadnju pretpostavku takove nade, smijemo mi nazvati Bogom i naći ju u Bogu. Karl Rahner mislio je jednom za blagdan Uskrsa slijedeće: «Za Uskrs se trebaju vjernici (to znači oni koji vjeruju i nadaju se ali po sebi to ne znaju točno) i nevjernici (to znači oni koji misle da nemaju takovu vjeru uskrsnuća) međusobno zagrliti, kao oni koji se pored svega i protiv svake nade zajedno nadaju.»
U uskrsnuću Isusa Krista prikazuje nam se naša vlastita budućnost. Kroz sve patnje, smrti, smijemo se konačno nadati svi na zadnji odgovor i na jedno mjesto u Bogu i kod Boga. Apostol kaže: «Kada se pojavi Krist, vaš život, tada ćete se i vi s njim pojaviti zaodjenuti slavom.» (Kol 3,4).

- mi slavimo Uskrs, jer se nešto jedinstveno dogodilo u vremenu i povijesti
- mi slavimo Uskrs, naš imendan kao kršćani
- mi slavimo Uskrs dan nade

Tako ja želim vama da -usprkos svih slika i vijesti o nuždi, progonstvu i nepravednosti, koje nas stižu u ovim danima oko Uskrsa- mi ovaj blagdan svjesno osmislimo i pokušamo proslaviti.
Molimo mi Uskrslog da on naš životni put, naše potrebe i nade prati. Ovdje i danas.
P. Lorenz Voith (Prijevod s njemačkog: Katica Kiš)


PROPOVIJEDI B
Uskrs
P. Hans Hütter


Utrka sa životom
U jednim dnevnim novinama ove nedjelje čitam: utrka dvojice vozača poslije posjeta u disco, završila je s dva mrtva. Pri obilaženju s pretjeranom brzinom, vozilo se sudarilo s vozilom koje je dolazilo ususret. Vozač vozila koje je obilazilo i koje je dolazilo ususret poginuli su.
Što duže pokušam predstaviti sebi, te gotovo svako-nedjeljne slučajeve, to su mi jasniji simbolični sadržaji ove priče. Potraga za doživljajima, potraga za nadražajima živaca, kroz koje pravo osjećam da zaista živim, često puta je utrka za život i završava prečesto sa smrću. Utrka za životom je za mnoge ljude sadržaj njihovog života. Često se odigrava ova utrka na rubu smrti: pustolovina godišnjeg odmora, ekstremne vrste sportova, droge...

Utrka sa smrću?
Utrka za životom je čvrsti sadržaj naše kulture. Ne samo da se radi o pobjedi u sportu, a također i u privredi, politici i u mnogim drugim oblastima života. Utrka za pobjedom je često utrka sa smrću. «Tko dođe prekasno, toga kažnjava povijest.», taj je izbrisan, nazadan, zaboravljen, neznatan. Također i pobjednik plaća često cijenu koja ga upropasti. Jedna blistava karijera ima često svoje naličje.

Utrku za životom, u tom smislu, Isus je izgubio. On je gubio pred očima svih, kako na religioznom tako i na političkom području. Kao poražen, on reprezentira i utjelovljuje sve one koji na utrci našega društva ne mogu sudjelovati ili ne žele sudjelovati. On predstavlja sve koje je stigla smrt.

Utrka sa životom
Evanđelje Uskrsa priča nam o Mariji Magdaleni, Petru, Ivanu i njihovoj trci. Marija je našla u ranu zoru prazan Isusov grob. Ona trči da bi to saopćila učenicima; jer se nešto događa. Da li se spirala smrti protiv Isusa i njegovih učenika još jače okrenula? Oba učenika zaboravljaju svoj strah i trče, kako bi sebi načinili sliku o tome što se dogodilo. Ne budi li se tu već jedan tračak nade? Oni trče za svoj život, bez da su toga bili svjesni, Petar i Ivan postaju svjedoci praznoga groba, jer svjedočenja žena tada nije ništa značilo. Kao u jednom sudskom protokolu držali su se čvrsto činjenice. Ipak, prazan grob i gole činjenice nisu bile dovoljne da promijene život jednog čovjeka.

U utrci dvaju učenika ogledava se utrka različitih mentaliteta koji su konkurirali u mladoj Crkvi. Jedan službeni Petrov smjer utrkivao se sa «spiritualnim» Ivanovim smjerom, pored mnogih drugih smjerova koji nas susreću u Poslanicama apostola. Jedna decentna i ljubazna utrka, ali jedna utrka za život u drugom smislu riječi.

Život iz susreta
Vjera u uskrsnuće, u život u punini, kako je Isus obećao, ima drugo korijenje nego utrka za život. Ona izlazi iz osobnog susreta. Ivan, o kojemu se priča, koji je Isusu bio bliz, «vidio je i vjerovao». Marija je prepoznala Uskrsloga kada ju je on pozvao po imenu i kada ju je na posve osobnoj ravnini dotaknuo.
Crkve se trude danas na mnogostruke načine objaviti ljudima vjeru u budući život i približiti vjeru u uskrsnuće. Ovdje isto konkuriraju različite grupe, smjerovi i spiritualnosti međusobno. Oni razvijaju aktivnosti, kako bi svoj život i društveno opravdanje dokazali.
Objava o uskrsnuću Ivanova Evanđelja pokazuje nam jedan drugi smjer: u susretu s Isusom Kristom ostvaruje se naša nada u puninu i intenzivnost života. Marija je susrela Isusa kroz kojega je ona našla novi život. U susretu s njim pronašla je ponovno život. Iz odnosa s njim, njen se život posve promijenio.

Crkva kao mjesto susreta
Crkva kao institucija, kao organizacija promatrana je vrlo skeptično od mnogih ljudi. Previše negativnih iskustava s lobijem, koncerni i organizacije koji tu struje. Jakost crkve i njena iskonska zadaća leži, po mom shvaćanju u tome, da stvara za ljude mjesta i prostore susreta sa živim Bogom i susrete s ljudima koji ne traže više svoju živost na vrhuncima uživanja. Stvaranje slobodnih prostora i slobodnog vremena u kojima će se ljudi međusobno i s Bogom susretati, mogu postati svjedočenja vjere u uskrsnuće, koja će biti usvojena i u našim danima.
P. Hans Hütter (Prijevod s njemačkog: Katica Kiš)