Komarica: Građani BiH očekuju nužnu nadogradnju Dejtonskog-Pariskog sporazuma
Ovo je kazao predsjednik Komisije Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije BiH monsinjor Franjo Komarica, biskup banjalučki na konferenciji za medije u Sarajevu na kojoj je javnosti prezentirao „Očitovanje Komisije Justitia et pax BKBiH povodom 20. obljetnice potpisivanja Dejtonskog (Pariskog) sporazuma za BiH (14. 12. 1995. - 14. 12. 2015.) u kojem se donosi analiza, stanje i budućnost BiH.
Komarica je podsjetio da su biskupi u duhu nauka Crkve bili u svojim javnim nastupima jasni i dosljedni najprije u zauzimanju da ne bude rata, a zatim da se rat što prije zaustavi, da se osigura pravedni mir za sve etničke, vjerske i druge zajednice.
Također je podsjetio da su biskupi 1995.godine upozorili potpisnike Dejtonskog „okvirnog sporazuma za mir" da on „sadrži čudna proturječja i pogubne nesigurnosti" te da „umjesto silno željena mira unosi novi nemir i nedoumice u pogledu povratka i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda u kojima su sadržana osnovna vjerska prava i slobode svih stanovnika BiH".
- Biskupi su više puta upozoravali na nedopustivost „zacementiranosti" dejtonskog rješenja za BiH koje je u praksi pokazivalo sve očitiju svoju apsurdnost, nepravednost i neprovedivost, te iznosili javno svoja neslaganja s održavanjem - od „velikih sila" kontroliranog, doziranog kaosa u jednoj nepravedno i nasilno podijeljenoj, nefunkcionalnoj i skupoj državnoj tvorevini - sadašnjoj BiH - kao nemogućoj misiji za bilo kakav istinski napredak i osiguranje bolje, humanije i sigurnije budućnosti za sve njene narode i građane - naglasio je Komarica .
U drugom dijelu „očitovanja" Komarica je ukratko prenio „današnje faktičko stanje" u kojem se nalazi bh. društvo i BiH kao jedna od zemalja na Europskom kontinentu a koja je od „Velikih sila" „obučena u luđačku košulju", kako se izrazio jedan od njenih dosadašnjih upravitelja - visokih predstavnika.
- Dosadašnje (ne)neprovođenje mirovnog sporazuma je de facto pokazalo kako je on zapravo imao zadatak zaustaviti oružani sukob, ali nije bio dovoljan da osigura izgradnju i jednakopravno funkcioniranje pravne države na cijelom teritoriju BiH. Državu su „zacementirale" entitetske granice postavljene nasilno svršetkom rata a time i etničke podjele, - čime su stvorene mnoge nove nepravde i podloge za moguće buduće međuetničke sukobe - naglašava se u izvještaju.
Također je istaknuto da se o nužnoj ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH ne može uopće govoriti, kao ni o poštivanju temeljnih ljudskih prava svih stanovnika BiH.
Komarica podsjeća da je u izvještaju istaknuto da je od tri službeno konstitutivna naroda osobito jedan - hrvatski zakinut a s njime i Katolička crkva.
Naglašava da uslijed kontinuirane opstrukcije, političke, pravne i materijalne naravi, 20 godina nakon rata još nedostaje u cijeloj BiH više od 45 posto od predratnog broja ovoga naroda, a u entitetu RS čak više od 90 posto od predratnog broja, „demografski genocid i etnocid nad ovim narodom pratio je i kulturocid".
- Dodatno žalosti što je u slučaju hrvatskog naroda u entitetu RS-a u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti princip jednakopravnosti izvrgnut svojevrsnom ruglu. Štetnost takve nehumane prakse rezultira između ostalog veoma niskim povratkom prognanih i izbjeglih Hrvata - rekao je Komarica.
Upozorivši na očit dosadašnji etički relativizam koji omogućava da se aktualna bh. demokracija „srozava u pokvareni i zlobni, a onda i poguban totalitarizam" u izvještaju Komisije navode se i neki najnoviji znaci optimističkog djelovanja nekih domaćih političkih predstavnika i uočljivog angažiranja europarlamentaraca iz susjedne Hrvatske.
Fena