Josip Milić: Biblija ljude čini sretnima i društveno korisnima

Josip Milić: Biblija ljude čini sretnima i društveno korisnima
Očito da ima i da je upravo po toj moći ova Knjiga najizvrsnija od svih ikada napisanih knjiga. A Knjiga je pisalo četrdeset autora u razdoblju od tisuću i šesto godina, od 1500. godine prije Krista do 100. godina poslije Krista. Trideset devet knjiga Staroga zavjeta u originalu je pisano hebrejskim, dok je dvadeset sedam knjiga Novoga zavjeta pisano na grčkom jeziku.

Za Bibliju (Knjiga ili Knjige) su još uobičajeni nazivi i Sveto Pismo ili Radosna vijest. Sveti je Jeronim Bibliju usporedio s pismom kojega nam Bog svakodnevno šalje za svaki trenutak i prigodu. Kada dobijemo poruku na mobitel isti se tren štrecnemo i odmah s pozornošću gledamo od koga je i što nam piše. E, kad bi se tako revnosno odnosili spram poruke koju nam svaki dan šalje Dobri Otac. Osim Svetoga pisma neki Bibliju zovu i Radosna vijest. To stoga jer ona ima moć korjenito promijeniti životne stavove onih koji je srcem čitaju i prihvaćaju. okorjele razbojnike i ubojice omekša tako da postanu krotki i ponizni. Isto tako ima moć pesimiste i depresivce ojačati i osnažiti da od onih, koji nisu mogli sobom upraviti, postanu hrabri voditelji drugima kroz život.
Nakon prošlotjednoga komentara o fenomenu međugorskoga kipa, telefonom me iz Zagreba kontaktirao novinar Marko Marković koji je točno prije dvadeset godina objavio moj prvi članak u tadašnjem tjedniku Panorama. Pohvalio mi je tekst i rekao da ga je potaknuo na razmišljanje, što mi naravno imponira i što mi je na koncu konca i bio cilj. Nedavno mi je u ruke došla knjiga autora Bryan Balla skeptičnoga naslova: "Možemo li još uvek verovati Bibliji?" koja je i mene potaknula na razmišljanje pa je stoga, bar djelomično, želim podijeliti s vama. Autor u knjizi donosi imenom i prezimenom poznate ljude koji su napravili radikalni životni zaokret upravo zahvaljujući Bibliji. Tako spominje Nicky Cruza njujoškoga gangstera o kojem je snimljen i film, a koji je promijenio svoj život nakon jedne propovjedi zasnovane na Bibliji. Hary Orchard je bivši terorista koji je zbog podmetanja bombe osuđen na doživotni zatvor, gdje se susreo s čudesnom Knjigom. Ona je promijenila njegov život tako da je pušten na slobodu kao uzoran zatvorenik. Barklay Jons je također bio osuđen na doživotnu robiju zbog ubojstva, ali ga je čudesna knjiga ozdravila. Uvjetno je pušten na slobodu, upisao teologiju i postao koristan član društva. Biblija ne samo da mijenja živote pojedinaca, nego i čitavih naroda i kultura. Ima li ova Sveta Knjiga moć koju nema ni jedna druga pa je u stanju natjerati i najtvrdoglavije srce na obraćenje - pita se autor? Očito da ima i da je upravo po toj moći ova Knjiga najizvrsnija od svih ikada napisanih knjiga. A Knjiga je pisalo četrdeset autora u razdoblju od tisuću i šesto godina, od 1500. godine prije Krista do 100. godina poslije Krista. Trideset devet knjiga Staroga zavjeta u originalu je pisano hebrejskim, dok je dvadeset sedam knjiga Novoga zavjeta pisano na grčkom jeziku.
No, oduvijek je ova knjiga imala i svoje protivnike. Od samoga njezina nastanka pa do dana današnjega, kada ima toliko takozvanih sekularista i agnostika da im se ni broja ne zna. Jedan od njezinih najvećih protivnika u povijesti bio je francuski filozof XVIII. stoljeća Voltaire. On je svojevremeno izgovorio kako za sto godina više te Knjige neće biti, možda ostane tek po koji eksponat za muzeja. Zanimljivo je da je sto godina kasnije kuća u kojoj je izgovorio te riječi postala vlasništvo Biblijskog društva i Centar za distribuciju Biblije širom svijeta.

Očito kako Voltairova proroštva nisu bila nadahnuta Božjim Duhom. Na drugoj strani, više od četvrtine Biblije su proroštva kojima se predviđaju budući događaji. Možda u njezinoj proročanskoj biti leži odgovor na pitanje: Kako to da je njezina Riječ i danas živa i moćna isto kao i prije nekoliko tisuća godina? Biblijska proroštva predviđaju budućnost gradova, naroda, kraljevstava, kao i pojedinaca. Neka su od njih vrlo precizna, a većina su se već ispunila. Izaija i Jeremija su VII. i VI. stoljeću prije Krista napisali proroštva o propasti i padu Babilona za vrijeme dok je ovo kraljevstvo bilo na vrhuncu moći za kralju Nabukodonozora koji je praktično vladao tadašnjim čitavim svijetom. Tako Jeremija zapisa sljedeće: "Babilon će postati gomila, stan zmajevski... jer će biti pustoš vječna - govori Gospodin (Jeremija 51:37,26). Ezekiel je prorokovao način na koji će pasti drevni fenički grad Tir smješten na istočnoj obali Mediteranskoga mora koji se stoljećima vladao morem kao što je Babilon vladao kopnom. Oko 250 godina prije pada Tira Ezekijel je zapisao: "I kamenje tvoje i drva tvoja i prah tvoj bacat će u vodu. (Ezekijel 26:12)" I zaista vojska kralja Aleksandra Makedonskoga je došla do otoka bacajući u more sav dostupan materijal i na taj su način osvojili otok. Svakako da je jedno od najpoznatiji biblijskih proroštava ono Isusovo o uništenju Jeruzalema, kada on kaže da u tom gradu neće ostati ni kamen na kamenu što se ostvarilo oko sedamdeset godina nakon Kristove smrti. Biblija obiluje proroštvima progonstvima Židova koji su raspršeni po čitavom svijetu kao vjerojatno ni jedan narod na svijetu. Sva ta proroštva su dokaz Božanskoga podrijetla Biblije, tj. da je ova knjiga zapečaćena nebeskim pečatom. Prema nekim tumačima Ivanova Apokalipsa proroštvo je koje se ispunja u naše vrijeme. Zbog svega toga Biblija je Božja Riječ. Misli koje su izražavane ljudskim jezikom plod su božanskoga nadahnuća. Upravo u tome leži moć koju Biblija ima, a to je da mijenja pojedince i čini ih sretnim i društveno korisnim, ali ne samo pojedince nego i čitave zajednice, kulture, pa i narode. Stavimo, dakle, Evanđelje na svoj radni stol, ustajmo s njime, obratimo mu se prije odlaska u krevet, tražimo od njega savjet u sumnjama.

Dnevno.hr