Prije točno 98 godina proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Iako su predstavnici Države Slovenaca, Hrvata i Srba, na čelu sa Svetozarem Pribićevićem, prije upućivanja u Beograd od Narodnog vijeća Države SHS dobili dokument ‘Naputak' kojim se uvjetuje ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom okupljanjem ustavne skupštine, koja će dvotrećinskom većinom odlučiti buduće uređenje države, dolaskom u Beograd odbačen je ‘Naputak' i napisana ‘Adresa', dokument o bezuvjetnom ujedinjenju Države SHS i Kraljevine Srbije.

Delegacija, koju je predvodio Pribičević, predstavila je regentu Aleksandru, koji je zastupao tada bolesnoga oca Petra I., ‘Adresu'. Dokument je pročitao potpredsjednik Narodnog vijeća, dr. Ante Pavelić (stariji), a regent ju je ratificirao 1. prosinca 1918., proglasivši tako novonastalo Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Saslušavši ga, Aleksandar odgovara 'ovim časom ispunjavam svoju vladarsku družnost (...) te u ime Njegova Veličanstva kralja Petra I. proglašavam ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne Države Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca'.

Kralj je sam sastavljao vlade, a represije režima protiv političkih neistomišljenika bile su česte i okrutne. Čak je i Svetozar Pribićević, kao ministar unutarnjih poslova, djelovao protiv političara s kojima je nekad radio u Narodnom vijeću SHS. Narodna skupština nije se sastajala, a službeni je Beograd sve dekrete i zakone donosio preko obznana, odnosno kraljevih samodonešenih odluka.

Jasno da je takva politika izazivala burne reakcije i stvarala sve veću opoziciju protiv režima. Prva reakcija došla je već 2. prosinca 1918., samo dan nakon ujedinjenja, u obliku Proglasa HSP-a u kojem se protivi načinu ujedinjenja pozivajući se na ranije Svibanjsku i Krfsku deklaraciju, dogovore Narodnoga vijeća SHS, ali i činjenicu da Hrvatski sabor nikada nije ratificirao ‘Adresu'.


croexpress.eu