ŽELJKO RAGUŽ ZA HERCEGOVINA.INFO Negiraju se i prešućuju zločini Armije RBiH nad Hrvatima

ŽELJKO RAGUŽ ZA HERCEGOVINA.INFO Negiraju se i prešućuju zločini Armije RBiH nad Hrvatima
Hercegovina.info

Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru, u razgovoru za portal hercegovina.info govori o nekažnjenim zločinima u proteklom ratu, položaju Hrvata u BiH te izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH osnovan je 2013. godine odlukom Glavnog vijeća udruge Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Kako biste ocijenili dosadašnji rad Centra i što je temeljni cilj istoga?

"Među narodima u BiH postoji neujednačen pristup karakteru rata i kvalifikaciji ratnih događaja. Postoji pristranost i neobjektivnost u ocjenjivanju ratne prošlosti posebice kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina. Reinterpretacija povijesti Domovinskog rata te njezina revizija odvijala se kako na Haškom kaznenom sudu tako i na sudovima u BiH.

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini od iznimnog je značaja osnivanje Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, ustanove koja radi na prikupljanju, sređivanju, čuvanju i objavljivanju povijesnih izvora i znanstvenih radova o Domovinskom ratu u BiH kako bi se novija povijest BiH prikazala objektivno. Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH utemeljen je kao znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata u BiH", ističe Raguž u razgovoru za hercegovina.info.

U listopadu 2019. godine otvoren je Arhiv Hrvatskog dokumentacijskog centra u BiH. Koliko je značajan u borbi za istinu o ratu na ovim prostorima?

"Arhiv Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH značajan je iz razloga što će u jednom dijelu doprinijeti čuvanju arhivske građe iz vremena rata u BiH te istraživanju i objektivnom sagledavanju uloge Hrvata u vremenu nastanka neovisnih država BiH i RH".

Što je sa zločinima u BiH za koje još nitko nije osuđen u proteklom ratu, hoće li počinitelji ratnih zločina odgovarati pred Sudom Bosne i Hercegovine?

"Nedvojbeno je kako treba procesuirati sve počinitelje ratnih zločina jer će ostati trajna negativna odrednica u odnosima među narodima u BiH zbog prakticiranja metoda inverzije istine na Haškom kaznenom sudu i Sudu BiH. Nažalost, zbog selektivno korištenih činjenica u utvrđivanju istine o ratu u BiH u presudama spomenutih sudova izmijenjena realnost o ratu u BiH vremenom je u dobrom dijelu postala sastavni dio javnog znanja o ratu u BiH tako da će dio počinjenih ratnih zločina ostati neprocesuiran".

‘Hrvati u BiH ne znaju cijeniti svoje žrtve’, izjavili ste povodom 26. godišnjice ratnog zločina Armije BiH u Buhinim Kućama, kada je ubijeno 36 civila i pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane (HVO). Što vas je navelo na takvu izjavu, zašto Hrvati ne cijene svoje žrtve?

"Pod utjecajem jugoslavenskih okolnosti dugo je trajala hrvatska šutnja o zločinima počinjenim nad hrvatskim narodom tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega, posebice na Blajburgu i brojnim stratištima od Slovenije preko Hrvatske do BiH i drugih susjednih zemalja.

Danas se često može čuti kako je na nekim mjestima u ratu u BiH počinjen najteži zločin u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Neki od tih zločina nazivaju se najtežim mogućim ratnim zločinom, zločinom genocida. Međutim, stradanje Hrvata na Bleiburgu nakon Drugog svjetskog rata po svojim je razmjerima višestruko veći zločin od tih zločina, što se neopravdano prešućuje, čak i s hrvatske strane.

Iako je povijesna znanost utvrdila tko je pobio desetke tisuća vojnika i civila bez suda i suđenja na Bleiburgu, iako je i Europski parlament jasno osudio komunističke zločine, još ima onih u BiH i susjednim zemljama koji poriču počinjene zločine jugoslavenskoga komunističkog režima nad hrvatskim narodom, a u isto vrijeme zaklinju se u europske vrijednosti i traže poštovanje za svoje žrtve zločina.

Nakon Domovinskog rata u BiH, uz potporu dijela međunarodne zajednice od bošnjačke politike metodom demonizacije hrvatske politike u BiH, uz pojedinačne otpore s hrvatske strane, brojnim zlouporabama kontinuirano se uveličavaju bošnjačke žrtve i hrvatski zločini, dok se istodobno negiraju ili prešućuju hrvatske žrtve i zločini bošnjačke vojske Armije RBiH nad Hrvatima u BiH. Sličan proces događa se i kada su u pitanju zločini Vojske Republike Srpske nad Hrvatima u BiH".

O ratu u Bosni i Hercegovini mnogi mediji izvještavaju navodeći samo zločine Hrvata, dok zločine nad Hrvatima prikazuju kao inicidente. Da li je manipulacija događajima u ratu u BiH dovela do situacije u kojoj se danas nalazimo?

"Upravo tako. Na tribini Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 29.11.1997., Alija Izetbegović, tadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH, kazao je: „Ako je u toku skoro četverogodišnjeg rata ubijeno 100 civila, onda to mogu biti incidentni slučajevi, ako je ubijeno 10 hiljada ljudi, onda je to plan …Vojnici naše armije (Armija R BiH) mogli bi imati do sto ljudi ukupno na svojoj duši, kad se sve sabere“.

Trinaest godina kasnije, u sažetku izjave koju je bošnjački član Predsjedništvu BiH Bakir Izetbegović izrekao u inauguracijskom intervju danom za emisiju “60 minuta” FTV-a, kazao je: „Za razliku od ostala dva naroda, bošnjački zločini koji su počinjeni pod slavnom zastavom Armije BiH, ponavljam slavnom, bili su sporadični incidenti“.

Oslanjajući se na međunarodnu potporu bošnjačkoj politici te zlouporabom selektivnog pristupa činjenicama iz rata u BiH u donesenim presudama na Haškom kaznenom sudu i Sudu BiH, bošnjački su političari kod bošnjačkog naroda izgradili osjećaj nedužnosti po kojem su oni isključivo nevine žrtve, a drugi narodi u BiH, Srbi i Hrvati, isključivo zločinci.

O naravi hrvatsko-muslimanskog rata svjedoči broj počinjenih masovnih zločina kojih je na muslimanskoj strani bilo mnogo više (Dusina, Trusina, Grabovica, Uzdol, Doljani, Križančevo selo, Maljine, Kiseljak kod Žepča, kao i niz drugih mjesta), što potvrđuje plan sustavnog protjerivanja Hrvata s tih prostora.

Usprkos tome, danas se u javnosti jedino spominju dva mjesta u kojima je došlo do masovnih zločina pripadnika HVO-a nad Muslimanima, Ahmići i Stupni dol, dok se ofenzivna operacija bošnjačke vojske koja je sebe manipulativno nazivala Armija RBiH tijekom 1993. godine protiv postrojbi HVO-a i hrvatskog civilnog stanovništva u potpunosti prešućuje zbog počinjenih spomenutih zločina postrojbi Armije RBiH nad Hrvatima i etničkog čišćenja Hrvata s prostora pod nadzorom Armije RBiH koji nedvojbeno nisu bili incidenti, nego dio udruženog zločinačkog pothvata političkog vodstva Bošnjaka i bošnjačke vojske Armije RBiH protiv hrvatskog naroda u BiH".

Zastupnik ste u Saboru Republike Hrvatske. Koliko s te pozicije možete utjecati na bolji položaj Hrvata u BiH?

"Kroz rad u Hrvatskom saboru, zajedno sa svojim kolegama koji predstavljaju Hrvate izvan RH, nastojim javnosti u RH obrazložiti niz ključnih elemenata iz političkih odnosa u BiH koji ilustriraju suvremena sporenja u političkom životu BiH i temeljem kojih se hrvatski narod u BiH nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na Bošnjake i Srbe u BiH; izbori za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izbori za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH, izbori u Mostaru te broj ministara i način odlučivanja u Vladama entiteta u BiH, Federacije BiH i Republike Srpske.

Kroz različite incijative, deklaracije, zaključke te odluke i zakone nastojimo institucijama Republike Hrvatske dati snažan instrument i potporu u zastupanju strateških državnih i nacionalnih interesa glede ostvarenja ustavnih prava Hrvata u BiH te europskog puta Bosne i Hercegovine. Više smo puta naglašavali kako odgovorni političari u RH ne smiju zatvarati oči pred izazovima sigurnosti i političkog nasilja nad hrvatskim narodom u BiH.

Od njih smo zahtijevali da u svim međunarodnim institucijama upozore na ovaj problem te potrebu davanja diplomatske potpore bosansko-hercegovačkim Hrvatima na međunarodnoj razini u njihovim opravdanim nastojanjima da ostvare ravnopravnost s Bošnjacima i Srbima.

Isticali smo potrebu snažnije potpore hrvatskim institucijama (obrazovnim, kulturnim, medijskim) u BiH koje će pomoći održavanju nacionalnog identiteta i jačanju političkog subjektiviteta, konstitutivnosti i suverenosti hrvatskog naroda u BiH".

Koliko izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH utječe na destabilizaciju odnosa u BiH?

Izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne samo da destabilizira odnose među narodima u BiH, nego se u ovom slučaju radi o najvećoj uvredi za dugu političku povijest predstavljanja različitih etničkih zajednica na području današnje Bosne i Hercegovine.

Primjeri poštovanja predstavljanja, ali nažalost i primjeri sličnih zlouporaba predstavljanja, sežu još iz vremena osmanske i austrougarske vlasti. Oni koji traže alibi za politički duboko nemoralne postupke prema Hrvatima u BiH izborom, ili bolje kazano nametanjem probošnjačkog političara Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, u kategorijama legalnosti ili legitimnosti ako su moralni znaju i trebaju znati da nije pošteno da Bošnjaci Hrvatima biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Da se tu radi o velikom nepoštenju od Bošnjaka prema Hrvatima u BiH sasvim je neupitno, a drukčiji postupci i tumačenja su besmislena i nekulturna. Nezadovoljstvo Hrvata u BiH apsolutno je opravdano. Sasvim je normalno da Hrvati imaju svoje predstavnike na svim razinama vlasti u BiH koje su izabrali na demokratskim, a ne nasilnim izborima.

Oni koji imaju poštovanje prema hrvatskom naroda u BiH, nemaju o tome sigurno nikakve dvojbe. Oni drugi, iz BiH ili svijeta koji misle kako je opravdano nametati Hrvatima u BiH Željka Komšića za njihovog člana Predsjedništva BiH, drski su uzurpatori i manipulatori te neprijatelji hrvatskom narodu u BiH", zaključuje Raguž u razgovoru za portal hercegovina.info.