Udba stoji iza sustavne pljačke hrvatske države i građana!

ORGANIZIRANI KRIMINAL: MOĆNI LOPOVI UZ POTPORU UDBAŠKE LOGISTIKE
Prvi korak u toj prljavoj raboti bili su zakoni koji su omogućili prelijevanje društvenog vlasništva u privatno.

Državni fondovi - koji su na brzinu osnivani, a potom odmah gašeni - služili su za isisavanje novca koji je „opran" kroz novoosnovane strane tvrtke i tvrtke kćeri.

Iz odvjetničkih krugova nedavno je procurila priča kako iza organizirane pljačke već ionako osiromašenih hrvatskih građana stoji Udba. Vlast novoustrojene hrvatske države na važnim je položajima 1990. godine u brojnim ustanovama zatekla dotadašnji udbaški aparat.

Dio njih otišli su sami, dok je dio ostao na svojim radnim mjestima uz određene uvjete. Služili su novoj vlasti i odrađivali one prljave poslove koje najbolje znaju; prisluškivanje, praćenje, podmetanje, uglavnom eliminaciju protivnika i neistomišljenika. Zahvalnost im je iskazana amnestijom, brisanjem grijeha iz dosjea i osiguranjem novog identiteta kojim su mogli započeti život bilo gdje. Dio njih otišao je izvan Hrvatske. Za novi život, osim osobnih dokumenata, osiguran im je i „prljavi novac" otet iz privatizirane društvene imovine, čiji tijek se može, analizirajući podatke iz sudskog registra i povratnih ulaganja u RH, pratiti po cijeloj zemaljskoj kugli. Offshore kompanije postale su zlatni rudnik hrvatskih tajkuna, a izbjegli udbaši čuvari zlata. Da pljačka Hrvatske nije slučajna, već ciljano i planski smišljena može se sa sigurnošću tvrditi. Prvi korak pljačke bili su zakoni koji su omogućili prelijevanje društvenog vlasništva u privatno. Državni fondovi koji su proteklih godina na brzinu osnivani, a potom još brže gašeni, služili su za isisavanje novca koji je „opran" kroz novoosnovane strane tvrtke i tvrtke kćeri.
Isisavanje novca iz državnih fondova i agencija

Prema Horvatu (2010.), pretvorba je velika pljačka kojom je država prisvojila društveno vlasništvo koje je postupno davano političkim sljedbenicima koji su paradirali kao poduzetnici.

Postupak pretvorbe društvenog vlasništva započeo je 23. travnja 1991. Proces pretvorbe svakog poduzeća odobravala je i nadgledala Agencija za restrukturiranje i razvoj, dok je financijsku funkciju obavljao Hrvatski fond za razvoj. Fond je uz velika nenaplaćena potraživanja ugašen 1992. godine. Njegova zadaća, između ostalog, bila je i sanacija i strukturiranje banaka. Poslove sanacije nastavila je Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osnovana 1994. godine. Porezni obveznici sanirali su bankarsku industriju s više od 13 milijardi američkih dolara. U poslovnim knjigama i financijskim izvješćima, koncem 2012. u bilanci Agencije evidentirana su dospjela potraživanja čija je naplata neizvjesna u iznosu od 1.355.395.796 kuna.

Krajem 1992. osnovan je Fond za privatizaciju. Fond je pravni slijednik Agencije Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj i Hrvatskog fonda za razvoj. Po završnom obračunu za 2009. revizijom Fonda iskazani su nenaplaćeni zajmovi u iznosu od 907.370.193 kuna. Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) pravni je slijednik Fonda za privatizaciju.

Sredstva Fonda ostvarena prodajom i sredstva ostvarena iz dobiti prenesena su Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR), koja je osnovana 12. lipnja 1992. Prema podacima iz Izvješća o dospjelim nenaplaćenim potraživanjima na dan 31. prosinca 2013., sveukupna dospjela nenaplaćena potraživanja HBOR-a iznose 1.712.906.000 kuna. Prema podacima o otpisanim potraživanjima u razdoblju od 1992. do 2013., otpisana su ukupno u iznosu od 336.014.700 kuna.

Godine 2001. osnovan je i Fond za razvoj i zapošljavanje, čije poslove je nakon gašenja 2010. preuzelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Nevraćena sredstva isplaćena iz sredstava ovog Fonda s danom njegovog gašenja narasla su na ukupno milijardu i tristo milijuna kuna. Čelnici tih institucija ni danas nisu osuđeni zbog brojnih malverzacija. AUDIO do danas nije objavio potpuni registar imovine u svojem vlasništvu. Ne postoji ni registar tvrtki koje su korisnici povoljnih kredita HBOR-a. Godine 2013. osnovan je Centar za restrukturiranje i prodaju. Centar je pravni slijednik Agencije za upravljanje državnom imovinom, a njegove poslove preuzeo je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).
Što je poveznica između navedenih fondova i agencija?

Povezuje ih nikad vraćen novac isplaćen u brojnim kreditnim aranžmanima. Taj novac su hrvatski građani od prvoga dana osamostaljenja hrvatske države izdvajali u državni proračun za saniranje dugova fondova i države. Dok se jednima oduzimalo, drugima su punili džepove.

Najnovija vijest koja šokira nakon provedene „pljačke stoljeća" opraštanjem dugova u predstečajnim nagodbama, je da će Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) inicirati osnivanje fonda rizičnog kapitala iz kojeg će se ponovno financirati tvrtke nakon što izađu iz predstečajnih nagodbi? Što bi to trebalo značiti osim ponovno zamračivanje isisanog novca ušteđenog kroz neplaćene porezne i druge obveze.

Republika Hrvatska jamči za obveze HBOR-a bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv, te bez izdavanja posebne jamstvene isprave. Odgovornost RH kao jamca za obveze HBOR-a je solidarna i neograničena. Pa dobro razmislite tko zapravo podmiruje nevraćen, oprošten i popaljen novac.

Financijski inženjering, štedionice i zadruge drugi su korak organizirane pljačke. Milijuni dinara, potom kuna, slijevali su se u džepove prevaranata zahvaljujući uplatama građana primamljenih visokim kamatama. Mnoge žrtve još i danas sudskim putem pokušavaju povratiti izgubljene kuće i poslovne prostore, ali i novac. Offshore kompanije koje su u inozemstvu osnovali novoformirani poduzetnici, dužnici fondova i agencija, osnovale su tvrtke i u Hrvatskoj. Vratili su se doma kao strani investitori, iako je malo koji većinski dioničar u potpunosti isplatio vrijednost stečenih dionica. Za kontrolu plaćanja dionica zadužen je bio Fond za privatizaciju, ali provedene revizije dokazuju da su dioničari raspolagali dionicama iako ih nisu isplatili. Tako pribavljen novac ponovno su plasirali na tržište kroz novoosnovane tvrtke.
Kreditni uredi za - dodatnu pljačku

Jedan od najnovijih takvih oblika pljačke je osnivanje kreditnih ureda, koje su posljednjih godina opljačkale i ono što je običnom puku još jedino preostalo, jedini dom. Da se radi o planski osmišljenoj i pomno isplaniranoj akciji potpunog osiromašenja, potvrđuje sljedeće:
osnivači tih tvrtki najvećim su dijelom državljani s područja bivše Jugoslavije, sada s putovnicama stranih zemalja; djelatnici tih kreditnih ureda uhode i prate svoje žrtve, raspolažu s podacima o imovinskom stanju, osobnom životu, kao i o socijalnom statusu žrtve, što potvrđuje činjenicu da su osnivači tih poduzeća koja vrše naplatu bivši i sadašnji udbaši koji kroz kreditne urede provode organiziranu i sustavnu pljačku građana. Tko još može raspolagati tolikim brojem osobnih i tajnih informacija o građanima - osim onih koji su za to obučeni, a to su tajne službe i Udba.

Vlasnici kreditnih ureda čijim se djelatnicima trenutno sudi pred Županijskim sudom u Zagrebu zbog nesmiljene pljačke kojom su dužnicima bez imalo grižnje savjesti oteli domove (sklapanjem na prijevaru Ugovora o kupoprodaji nekretnine, umjesto Ugovora o kreditu), osobe su koje su svojim djelima zadužile bivše i sadašnje vlasti, a potom su uz potporu udbaške logistike izbjegle u strane zemlje. Tamo su uspjele ishoditi hrvatsko državljanstvo i putovnice, zatim se s opljačkanim novcem vratili u Hrvatsku te posluju u kreditnim aranžmanima kao tzv. investitori!

Tijekom istražnog postupka je dokazano da su te tvrtke i kreditni uredi poslovali nezakonito. Unatoč tome, brojni oštećeni još uvijek strepe da ne ostanu bez svojih domova koji su nezakonitim ugovorima preneseni na lihvare, lažne investitore koji su očigledno uz blagoslov državnih tijela došli u Hrvatsku otimati i pljačkati. Nijedna državna ustanova nije još zaštitila opljačkane građane, upravo suprotno, proizlazi da pljačkaši i lihvari imaju privilegije pred sudskim tijelima i tužiteljstvom.
"Tvrtke-duhovi" blokiraju račune građana, a država ih ne štiti

Unatoč donesenim pravomoćnim sudskim odlukama kojima se nalaže deblokada imovine žrtava i deblokada žiro računa - računi su im i danas blokirani od "tvrtki-duhova". U aferi "Kreditni uredi" sudjelovale su tri strane: 1) uredi tvrtki (kreditni uredi) u kojima su sklapani ugovori o zajmu i isplaćivan novac, 2) tzv. investitor koji je navodno plasirao novac, 3) žiro račune blokirala su pak potpuno nepoznata trgovačka društava s kojima dužnici nemaju apsolutno nikakve veze. "Tvrtke-duhovi" na čije račune se slijevaju milijarde kuna od nezakonite naplate potraživanja i danas nesmetano posluju i ovršuju građane.

Logistika između pojedinih kreditnih ureda funkcionira savršeno. I danas, iako nemaju potrebne dozvole od Ministarstva financija za kreditno posredovanje, i nisu ovlašteni poslovati s novcem, na više lokacija širom Hrvatske isplaćuju i naplaćuju novac. Narodna banka Hrvatske i HANFA izjasnili su se da nisu nadležni za kontrolu kreditnih ureda.

Poznato je da na otete nekretnine lihvari nisu plaćali porez. Za tvrtke koje nesmetano ovršuju račune građana Ministarstvo financija tvrdilo je tijekom 2013. godine da su ugašene i brisane iz registra. No one i dalje egzistiraju. Deložacije se provode gotovo svakodnevno, dok je zakonitost i opravdanost velikog broja tih ovršnih postupaka više nego upitna.
Jesu li austrijske zadruge platile porez RH na nekretnine koje su ovrhama kupile/otele

RBA zadruge iz Austrije isplaćivale su kredite na području Hrvatske tijekom proteklih desetak godina. Posrednici pri dogovaranju tih kredita naplaćivali su proviziju na koju nisu platili porez. Još uvijek je i upitno jesu li austrijske zadruge platile porez Republici Hrvatskoj na nekretnine koje su kupile/otele u ovršnim postupcima? Na to pitanje do danas nema odgovora iz Ministarstva financija a radi se o milijunima kuna.

Zakoni RH vrlo precizno propisuju na koji način banke, kreditne unije, kreditni uredi mogu poslovati i koje uvjete moraju ispunjavati. Unatoč tome ti uredi godinama već posluju protuzakonito, novac se isplaćuje i naplaćuje na hodnicima, nekretnine i dalje ovršuju i prodaju bez ikakvih sankcija, i sve to dok su djelatnici kreditnih ureda u pritvoru. Bez snažne logistike i udbaške potpore ne bi mogli tako poslovati.

Gospodična Ivana koja je poput inventara proteklih godina prošla sve kreditne urede u centru grada, od Preradovićeve, Bogovićeve, Ilice, tijekom prošle godine locirala se u Martićevoj 67/II. Na pitanje kako kreditni ured u kojem radi može poslovati bez potrebnih odobrenja Ministarstva financija, i isplaćivati novac, odgovorila je: "Vidite da možemo!".

Na prijavu više oštećenih Ministarstvo financija nije reagiralo. Istovremeno, mali poduzetnici i obrtnici širom zemlje odgovaraju za daleko jednostavnije i blaže carinske i porezne prekršaje, pečate im se uredi i trgovine, zastrašuje ih se silom i visokim kaznama, onemogućava im se rad.

Tko, dakle, vlada Hrvatskom? Državni aparat koji je dužan provoditi zakone ili Udba?

Autor: Nada Landeka / 7Dnevno