SDP pripema teren za prodaju "obiteljskog srebra" - telekoma i elektroprivrede

SDP pripema teren za prodaju "obiteljskog srebra" - telekoma i elektroprivrede

Gotovo u svakom javnom istupu pred izbore, čelnici SDP-a kritikovali su „nepovoljni" i „neprihvatljivi" kreditni aranžman BiH s MMF-om, uz redovno obećanje da će SDP, ako dođe na vlast, otkazati ovaj aranžman ili će pak zahtijevati reprogramiranje kreditnih obaveza.

Piše: Asim Metiljević-Slobodna Bosna

„Rekao sam ljudima iz MMF-a: ako mi formiramo vlast, mi vam ovo nećemo moći vraćati na način na koji su to ovi obećali. Moramo ići na nove pregovore i reprogramiranje kredita. Tražićemo drugačiju vrstu aranžmana od ovih sadašnjih divljih", govorio je Lagumdžija pred izbore u demagoški odglumljenoj zabrinutosti za fiskalnu stabilnost države.


ZABORAVLJENA OBEĆANJA
U nedavnim razgovorima s delegacijom MMF-a, koju je predvodio šef misije Costas Christou, ni Nikšić ni Lagumdžija nisu ni spomenuli mogućnost otkazivanja kreditnog aranžmana MMF-a. Dapače, sugovornike iz MMF-a ponizno su uvjeravali da je Federacija BiH spremna ispuniti sve potrebne uvjete za povlačenje nove, pete po redu kreditne tranše MMF-a, čiji iznos još nije precizno utvrđen. BiH je naime do sada povukla tek trećinu odobrenog kredita MMF-a, odnosno blizu 400 miliona eura, tako da tokom ove i naredne godine može, ali naravno i ne mora, povući još 800 miliona eura koliko joj stoji na raspolaganju.

Kreditni aranžman s MMF-om BiH je sklopila početkom 2009. godine, u jeku globalne recesije koja je prijetila razornim posljedicama u BiH. Priliv budžetskog novca u samo nekoliko mjeseci pao je za 20 posto, bankama je prijetio slom zbog masovnog povlačenja štednih depozita, izvoz je prepolovljen a tri kvartala zaredom registriran je pad industrijske proizvodnje. U takvim uvjetima, kreditni aranžman s MMF-om bio je posve opravdan jer je garantirao odbranu fiskalne stabilnosti, barem tokom naredne tri godine na koliko je aranžman potpisan.

No, već na isteku prve godine trajanja kreditnog aražmana s MMF-om, okolnosti su se stubokom promijenile.Prema izvještaju Uprave za indirektno oporezivanje, priliv sredstava od indirektnih poreza u 2010. godini porastao je za 12 posto, a sličan trend registriran je i tokom prvog kvartala 2011. godine.


PROMIJENJENE OKOLNOSTI
Evidentan je i oporavak industrije koju je „pogurao" spektakularan rast izvoza u 2010. godini od oko 28 posto, a što je rezultiralo značajnim smanjenjem trgovinskog deficita države za više od dvije milijarde konvertibilnih maraka.

Bankarski sistem je stabiliziran, povučeni štedni depoziti ponovo su vraćeni u banke i štedni depoziti su skoro dostigli rekordnu razinu iz predrecesijske, 2008. godine.

Osjetno su porasle i devizne rezerve države koje su u prvoj polovini 2010. godine smanjene za 300 miliona KM, sa 6,2 na 5,9 milijardi KM. U posljednjih petnaestak mjeseci, devizne rezerve rastu po stopi od 4 posto i trenutno su blizu rekordne razine od oko 6,4 milijarde KM.

Svi raspoloživi pokazatelji upućuju na zaključak da je dosadašnji kreditni aranžman s MMF-om bio i nužan i opravadan, ali i na zaključak da ne postoje opravdani razlozi za novo kreditno zaduživanje države, makar se radilo i o „povoljnom" kreditu MMF-a. Problem je naime što prva rata kredita MMF-a na naplatu dospijeva već 2013. godine, i što je BiH preuzela obavezu da cijeli kredit vrati MMF-u u samo tri godine - od 2013. do 2016. godine.

U slučaju da BiH odustane od novih kreditnih tranši MMF-a, kako je to ranije uradila Centralna banka BiH, otplatna lista kredita nije pretjerano sumorna. Trenutna ukupna zaduženost BiH, ukučujući i dosadašnje tranše kredita MMF-a, iznosi blizu 6,3 milijarde KM. U narednih šest godina, računajući i tekuću 2011, godinu, na naplatu će stići približno 3,5 milijardi KM, odnosno u prosjeku 550 miliona KM godišnje. Ritam otplate je neujednačan, a najveća rata će pristići 2014. godine - 770 miliona KM, duplo više od kreditne rate koju će BiH izmiriti u ovoj godini.

DUŽNIČKA SPIRALA
No, u slučaju da BiH povuče sve preostale rate kredita MMF-a, ukupni dug države iznosit će blizu 8 milijardi KM. U tom slučaju, otplatna lista kredita u narednih šest godina bila bi neuporedivo nepovoljnija. U tom bi slučaju u šest godina na naplatu pristiglo ravno 5 milijardi KM, odnosno 840 miliona KM godišnje (u prosjeku), pri čemu bi najveća pojedinačna rata (2015. godine) iznosila zastrašujućih 1,2 milijarde KM, koliko približno iznosi ovogodišnji budžet svih institucija na državnom nivou! Tako visoke kreditne rate BiH ne bi mogla serisirati iz redovnih prihoda i bila bi prisiljena tražiti nove kredite kako bi mogla vratila prethodne.

To je siguran put koji državu vodi u dužničku spiralu iz koje se može izvuči jedino rasprodajom „porodičnog srebra" - najvrednijih kompanija u državnom vlasništvu iz elektroenergetskog i telekom sektora.Takvu mogućnost vrh SDP-a već je diskretno najavio, pa novo, posve nepotrebno kreditno zaduživanje treba posmatrati i u tom ključu.

Važno je napomenuti da u aktuelni kreditni ino dug države od 6,3 milijarde KM nije uključen ino dug komercijalnih banaka i preduzeća koji je čak i veći od duga države. Ukupna kreditna zaduženost svih sektora - države, banaka i preduzeća već je premašila 14 milijardi KM, što BiH smješta u predvorje viskokozaduženih država.

U svakom slučaju, prije donošenja konačne odluke o sudbini preostalog kreditnog aranžmana s MMF-om, aktuelna vlast mora otvoriti široku parlamentarnu i stručnu debatu, jer se odluka o tako krupnim pitanjima ne smije donositi unutar uskih političkih krugova sumnjive stručne reputacije.

Adnan Terzić, bivši premijer BiH
„NI DO SADA NAM KREDIT MMF-A NIJE BIO POTREBAN"

Bivši premijer BiH Adnan Terzić rezolutno se protivi novom kreditnom zaduživanju države. S ponosom ističe činjenicu da je u vrijeme njegovog mandata, od 2012. do 2016. godine, ino dug države ostao skoro nepromijenjen.

Terzić iznosi zanimljivu tezu prema kojoj posljednji kredit MMF-a nije ni uzet zbog recesije.

„Kredit MMF-a nije uzet zbog uticaja recesije, nego zbog katastrofalne ekonomske politike vlada svih nivoa, u periodu 2007-2009, kada su enormno povećani rashodi administrativnog aparata. Siguran sam da vladajuća garnitura neće prekinuti aranžman sa MMF-om jer su budžeti za 2011. nerealno projicirani i te rupe se mogu zakrpiti samo novim tranšama kredita MMF-a. To će za posljedicu imati nemogućnost servisiranja obaveza i neminovno posezanje za prodajom resursa (BH Telekom npr.) što je možda i taktika vladajuće garniture", tvrdi Terzić koji zagovara alternativno rješenje.

„Treba napraviti nužne, istina bolne rezovi na rashodovnoj strani, ali jednako tako posvetiti pažnju i povećanju prihodovne strane budžeta. Dosadašnji potezi vlasti ne ohrabruju jer još nismo vidjeli niti jednu mjeru koja bi pomogla poslovnoj zajednici da poveća ekonomske aktivnosti", tvrdi bivši državni premijer Adnan Terić.

Dr. Azra Hadžiahmetović, profesorica Ekonomskog fakulteta Sarajevo
„KREDIT MMF-A SAMO U KRAJNJOJ NUŽDI"

Azra Hadžiahmetović, profesorica Ekonomskog fakutatat Sarajevo i zastupnica u Parlamentu BiH, upozorava da kod novog kreditnog zaduživanja treba biti krajnje oprezan.

„Centralna banka BiH odustala je od kredita MMF-a jer je procijenila da joj nije potreban. To je dobar znak i dobar potez. Ne treba se a priori protiviti nastavku kreditnog aranžmana s MMF-om, ali nove kreditne tranše treba povući samo u krajnoj nuždi, samo ako ne postoji neko drugo, povoljnije rješenje. Kredit MMF-a mogao bi se izbjeći privlačenjem direktnih stranih investicija, ali to rješenje nije baš najrealnije budući da je nedavno snižen kreditni rejting BiH. To je vrlo loša poruka stranim investitorima", kaže za Slobodnu Bosnu profesorica Hadžiahmetović.