Raguž: Zdravstveno stanje mi više ne omogućava da dajem sve od sebe

Martin Raguž 5. Dani filma Mostar

Stoga je, zahvalivši se na potpori koju je sve ove godine imao, svojim glasačima, simpatizerima i prijateljima poručio kako je imperativ žurno rješavanje složenog zdravstvenog stanja, piše Dnevni list.

-Obnašajući dužnost predsjednika HDZ-a 1990, kao i kroz sve prethodne dužnosti u mom dugogodišnjem javnom djelovanju, uvijek sam davao sebe u punom smislu te riječi.
Zdravstveno stanje mi više ne omogućava takav pristup, stoga, iz osjećaja pune odgovornosti prema vođenju stranke u punom kapacitetu, odlučio sam se na ovaj korak. No i dalje ću, sukladno svojim mogućnostima, sudjelovati u stranačkim procesima i kao izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, naglasio je Raguž, koji se još jednom zahvalio na potpori koju je  imao obnašajući dužnost predsjednika HDZ-a 1990; obitelji, suradnicima, članovima, simpatizerima, glasačima, kao i sveukupnoj javnosti. Ipak, kaže i kako bez obzira na formalne pozicije koje  je obnašao, uvijek je bio i bit će vođen idejom "Ovo je naša zemlja", "Zemlja svih nas".
-Uredimo je po mjeri svih njenih naroda i građana. Podvucimo crtu pod ratove, međusobne podjele i okrenimo se ka izgradnji europske Bosne i Hercegovine, poručio je Raguž, koji je na kraju u ozračju nadolazećeg blagdana, čestitao Božić svim vjernicima rimokatoličke vjeroispovijesti i svima poželio sretnu i uspješnu 2016. godinu.

Uspon i kandidatura

Politička karijera Martina Raguža u HDZ-u 1990. od početka je bila vezana uz vrh stranke te je uz Božu Ljubića upravo bio jedan od osnivača novog HDZ-a. Od 2006. godine od kada je stranka započela svoje političko djelovanje obnašao je poziciju zamjenika tadašnjeg predsjednika Ljubića. Na tadašnjim općim izborima stranka je polučila respektabilan uspjeh, no godine koje su slijedile nisu održale tada postignutu razinu. Raguž je 2013. godine na 4. izbornom saboru izabran za predsjednika HDZ-a 1990. te je najavio i novi smjer djelovanja stranke, tražeći reforme Hrvatskog narodnog sabora kao i drugačiju politiku koaliranja hrvatskih stranaka.
U međuvremenu stranku su napustili Ljubić i njegovi suradnici, a Raguž i suradnici proveli su proces unutarnje konsolidacije stranke kako bi se ista  do kraja profilirala. Na izborima 2014. godine Raguž se kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva te je osvojio 94.695 glasova, odnosno bio je drugi po broju glasova. Raguž je predvodio procese na unutarnjem i vanjskom planu koji su rezultirati i primanjem u Europsku pučku stranku.

Cvitanović kandidat, uskoro odluka

Kolegij HDZ-a 1990. je prihvatio zahtjev Raguža za povlačenje sa pozicije predsjednika HDZ-a 1990., a nakon toga, Kolegij HDZ-a 1990 jednoglasno je predložio Iliju Cvitanovića, dosadašnjeg glavnog tajnika, za poziciju v.d. predsjednika. O tomu će se izjasniti Središnji odbor stranke koji će se održati u prvoj polovici siječnja 2016. godine. Sukladno Statutu HDZ-a 1990, Središnji odbor HDZ-a 1990 će imenovati vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a 1990 do održavanja izbornog Sabora, koji se sukladno statutarnim odredbama treba održati u sljedećih 12 mjeseci. Sam Cvitanović je naveo kako će se suzdržati od širih izjava do Središnjeg odbora, no kazao je kako kao odgovoran čovjek vidi HDZ 1990. na mjestu koje mu pripada. U ovom trenutku to je alternativa u politici Hrvata u BiH, a u budućem političkom djelovanju kao predvoditelj pozitivnih demokratskih promjena među Hrvatima.