Potvrđena optužnica protiv Vilija Beroša: USKOK ga tereti da je primio 75.000 eura mita

Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg hrvatskog ministra zdravstva Vilija Beroša i još dvojice optuženika u korupcijskoj aferi „Mikroskopi”. Time su ispunjeni uvjeti za početak suđenja.

Uz Beroša, optužnica je potvrđena protiv bivšeg ravnatelja Klinike za dječje bolesti Zagreb Gorana Roića i bivšeg člana Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Tome Pavića, objavili su Dnevnik.hr i Večernji list.

USKOK tereti Beroša da je kao ministar zdravstva primio 75.000 eura mita u postupcima nabave medicinske opreme. Prema navodima optužnice, državni proračun tim je poslovima oštećen za više od 740.000 eura.

Berošu se na teret stavljaju trgovanje utjecajem u sastavu zločinačkog udruženja, zlouporaba položaja i ovlasti te primanje mita.

Slijedi određivanje sudskog vijeća

Glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić izjavio je da nakon potvrđivanja optužnice slijede formiranje raspravnog spisa i određivanje predsjednika sudskog vijeća koje će voditi glavnu raspravu.

Odluka je donesena nakon što je Visoki kazneni sud potvrdio ranije rješenje zagrebačkog Županijskog suda prema kojem su poruke iz WhatsApp grupe, kojom su se koristili pojedini optuženici, zakonit dokaz.

Beroševa obrana u studenome 2025. tražila je izdvajanje tih poruka iz sudskog spisa, tvrdeći da su nezakonito pribavljene. Optužno vijeće odbilo je zahtjev, a Visoki kazneni sud potom i žalbe obrane.

Pet optuženika priznalo krivnju

Prvotnom optužnicom, uz Beroša, Roića i Pavića, bilo je obuhvaćeno još pet osoba: poduzetnik Hrvoje Petrač, njegovi sinovi Nikola i Novica Petrač, neurokirurg Krešimir Rotim te srbijanski poduzetnik Saša Pozder.

Svih pet priznalo je krivnju i sklopilo sporazume s USKOK-om, nakon čega su sporazumno osuđeni.

Hrvoje Petrač osuđen je na tri godine i devet mjeseci zatvora. Izrečena mu je i novčana kazna od 300.000 eura, koju je platio, dok je sud prihvatio jamčevinu od milijun eura. Početkom rujna šesti je put zatražio odgodu odlaska na izdržavanje zatvorske kazne.

Nikola Petrač osuđen je na djelomično uvjetnu kaznu od godinu i osam mjeseci. U zatvoru mora provesti šest mjeseci, dok mu je ostatak kazne uvjetovan. Izrečena mu je i novčana kazna od 90.000 eura.

Njegov brat Novica Petrač dobio je djelomično uvjetnu kaznu od dvije godine i dva mjeseca zatvora. Od toga mora izdržati deset mjeseci, u što mu se uračunavaju tri mjeseca provedena u istražnom zatvoru. Preostali dio kazne zamijenjen mu je uvjetnom osudom uz rok kušnje od tri godine.

Saša Pozder sporazumno je osuđen na dvije godine i devet mjeseci zatvora te novčanu kaznu od 200.000 eura. Zbog zdravstvenih razloga nekoliko je puta tražio odgodu odlaska u zatvor, a prema posljednjoj odluci na izdržavanje kazne mora se javiti 23. listopada.

Krešimir Rotim osuđen je na deset mjeseci zatvora, a kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro. Mora platiti i 100.000 eura, dok je njegovoj privatnoj klinici izrečena novčana kazna od 50.000 eura.

Slučaj izazvao sukob USKOK-a i EPPO-a

Afera „Mikroskopi” postala je poznata i zbog sukoba oko nadležnosti hrvatskog USKOK-a i Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu.

Nakon Beroševa uhićenja u studenome 2024. USKOK ga je sumnjičio za trgovanje utjecajem, dok ga je EPPO od početka teretio za primanje mita. U prvoj fazi USKOK-ove istrage nisu se spominjali Hrvoje Petrač ni njegovi sinovi, koji su tada bili u bijegu, ali su se poslije predali.

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić naknadno je odlučio da je za cijeli predmet nadležan USKOK, kojemu je EPPO predao svoj spis. Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi potom je Turudićevu odluku prijavila Europskoj komisiji.

Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo je i istragu zbog sumnje na curenje podataka iz EPPO-ove istrage, koja je naknadno spojena s istragom hrvatskog tužiteljstva.