Posljednja prilika Bosni i Hercegovini da učini nešto za Hrvate

Do posljednjeg trenutka se nije znalo hoće li rasprava o akcizama biti po hitnoj ili ubrzanoj proceduri. Osim dvojice SDA-ovih odmetnutih zastupnika Šemsudina Mehmedovića i Sadika Ahmetovića, još se nije znalo ni kako će glasovati zastupnica Dijana Zelenika iz HDZ1990.

Nestabilnu vladajuću koaliciju do kraja je zaljuljao Safer Demirović, također iz SDA, koji se nije pojavio na sjednici Parlamenta. Zbog navedenih četvero, i ranije potpuno odmetnutih Senada Šepića i Salke Sokolovića, Zakon o akcizama se nije usvojio po hitnoj proceduri, a pitanje je hoće li ikako.

Očigledno raspadajuća SDA nije jedina koja je priredila zavrzlamu. Savez za promjene nema mnogo zajedničkog sa vladajućom koalicijom SDA-HDZ-SBB kojoj je, samo za potrebe akciza, iznenada u pomoć pritekao SNSD. Doduše, Zastupnici SNSD se nisu javljali za riječ, a rekli su da neće prisustvovati ni sjednicama kojima predsjedava Šefik Džaferović.

No, ni SNSD nije pomogao da se usvoji hitna procedura, i BiH još neko vrijeme ostaje bez novog drakonskog nameta, ali i novih međunarodnih kredita.

Slučaj HDZ-a je posebno zanimljiv. Kao i do sada, HDZ se pored SBB-a pokazao kao najpouzdaniji partner koalicije. Zastupnici HDZ-a su glasovali za hitnu proceduru, kako su i najavili a i svi su im članovi bili na okupu.

Različita kalkuliranja kako će HDZ uvjetovati svojim glasovanjem očekivano izjašnjavanje o izbornom zakonu su pala u vodu.

Naravno, bošnjački mediji nisu propustili ponovo imenovati HDZ kao najveći remetilački faktor u BiH. Iako hrvatski zastupnici ni kroz raspravu, ni izjave za medije, ni na bilo koji drugi način nisu doveli u vezu Izborni zakon s bilo kojim drugim zakonom, i dalje su ostali glavni optuženici za blokade kojih još nema.

Uzalud što SNSD otvoreno blokira rad Parlamenta, uzalud što najmanje dvojica zastupnika SDA otvoreno uvjetuju svoje glasovanje podrškom nekakvim njihovim suludim zahtjevima - i dalje je hrvatska strana glavni okrivljenik za zastoje svih reformskih procesa u državi.

Nema nikakve sumnje da u ovom sastavu parlamenta i u ovakvom „patriotskom" raspoloženju bošnjačkih zastupnika, hrvatski prijedlog izmjena izbornog zakona, kakav god bio, nema nikakve šanse sve dok izlazi iz hrvatskih usta.

Hrvatska lojalnost svakom dogovorenom zakonu, pa i ovom oko akciza, ne unosi ni najmanje povjerenje među partnere. Hrvati (iz hrvatskih stranaka) su pod stalnom optužbom da žele „dijeliti Bosnu".

Bez obzira na sadržaj prijedloga promjena Izbornog zakona koji je još uvijek u pripremi, potpuno je jasno s kakvim će se „argumetnima" suočiti.

Ipak, to ne treba obeshrabriti predlagače.

Glasovanjem za akcize Hrvatski zastupnici su pokazali da u proces promjena Izbornog zakona ulaze bez kalkuliranja.

Ono što je najvažnije - Hrvati će natjerati Parlament Bosne i Hercegovine da pokaže koje kapacitete ima za rješavanje problema hrvatskog naroda, jednog od tri konstitutivna!

Nakon što prijedlog Izbornog zakona ne prođe u Parlamentu, i nakon što bude proglašen agresorskim i zločinačkim, bit će jasno da institucije Bosne i Hercegovine nemaju kapacitet riješiti ni jedan ozbiljan problem u državi, a ponajmanje problem Hrvata. Isto tako, Parlament će pokazati da nema snagu implementirati odluke Ustavnog suda.

Tko će se onda naći da kaže kako Hrvati trebaju svoje probleme rješavati u Sarajevu!?

Usput rečeno, to treba biti, i vjerojatno će biti, posljednji dan vladajuće koalicije. Jer, koji je smisao poslije pada prijedloga izmjena Izbornog zakona usvajati bilo kakve zakone, a ponajmanje one o višim akcizama.

Dnevnik.ba