Gallupovo istraživanje o geopolitičkom ustrojstvu BiH

"Glavne impresije iz Balkan monitor istraživanja su da Republika Srpska pokazuje tendenciju daljnjeg formiranja, građani imaju nešto više povjerenja u političke stranke i ne treba se bojati ratnih sukoba u BiH", izjavio je dopisniku Srne iz Brisela Robert Manchin, direktor Galupovog instituta.

Među ispitanicima u Federaciji Bošnjaci su 80 % protiv i 13 % za otcjepljenje RS, dok su Hrvati 63 % protiv i 27 za.

56 % Hrvata protiv cijepanja Federacije BiH

Odgovarajući na pitanje o podjeli Federacije na bošnjački i hrvatski dio, 25 % ispitanika u Federaciji je podržalo podjelu, dok je protiv nje 73 % građana.

Podrška za cijepanje Federacije je među Bošnjacima 12 % , protiv je 86 % ispitanih, među Hrvatima je 43 % građana za cijepanje Federacije a 56 % protiv, dok je među Srbima za cijepanje Federacije 61 % ispitanih, a 33 % su protiv.

U Srpskoj je 63 % građana za podjelu Federacije na bošnjački i hrvatski dio, dok je 31 % ispitanih protiv te podjele.

Procenat onih koji misle da vlasti u njihovom entitetu loše obavljaju svoj posao u Federaciji je 55 %, a u RS 16 %.

"U cijeloj BiH građani iskazuju nešto više povjerenja u političke stranke koje ih reprezentuju, ali najviše pozitivnih odgovora je u RS", rekao je Mancin za Srnu.

Šesdeset posto ispitanika iz RS smatra da samostalnost Kosova utiče na budućnost BiH
Prema njegovim riječima, tendencija daljnjeg formiranja RS vidi se iz odgovora na pitanje "Da li proglašenje samostalnosti Kosova ima uticaja na budućnost BiH", gdje je 60 % Hrvata i Bošnjaka odgovorilo da nema, ali je u RS 60 % odgovora bilo pozitivno.

"Zaključili smo da građani RS smatraju da je nezavisnost Kosova za njih dobar presedan", rekao je Mančin.

Gotovo dvije trećine građana u BiH slažu se sa primjenom odluke Suda u Strasburu u slučaju Sejdić i Finci

Na pitanje da li BiH treba novi ustav, 73 odsto ispitanih u Federaciji je odgovorilo pozitivno, a broj pozitivnih odgovora u RS je 43 %. U Federaciji 22 % građana smatra da nije potreban novi ustav, a u RS 41 %.

Na pitanje šta bi najviše voljeli u novom ustavu 44 % Bošnjaka je odgovorilo "da se državna vlast organizira po EU regulativama", 20 % njih željelo bi "državnu vlast na neetničkim principima", devet posto da se učvrsti postojeća vlast entiteta, tri posto da se učvrsti vlast konstitutivnih naroda, a veliki procenat od 23 posto ispitanika odgovorilo je da ne zna šta bi preferisali u novom ustavu.

Među Hrvatima, 44 % građana želi da se vlast organizira prema EU regulativama, 22 % da se učvrsti vlast konstitutivnih naroda, samo tri posto zainteresirano je za učvršćenje entiteta, a 27 % ne zna šta želi od novog ustava.

Među Srbima velik procenat od 39 % ispitanih "ne zna" šta bi najviše voljeli u novom ustavu, ali 35 % želi učvršćenje vlasti entiteta, dok 11 % želi učvršćenje tri konstitutivna naroda, a šest % učvršćenje vlasti na na neetničkom principu.

Gotovo dvije trećine građana u RS i Federaciji slažu se sa tim da se primijeni odluka Suda u Strasburu u slučaju Sejdić i Finci.

Manchin je kao vrlo važno iz ovog istraživanja izdvojio da veoma visoki procenat građana oba entiteta ne smatra da će u narednih pet godina biti rata u regionu.

srna/radiosarajevo.ba