Što piše u Schmidtovu izvješću UN-u: BiH bez EU napretka, državna imovina, treći entitet i Dodikova retorika u fokusu

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pripremio je novo izvješće o stanju u BiH, koje bi trebalo biti predstavljeno na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 12. svibnja. Izvješće obuhvaća razdoblje od 16. listopada prošle godine do 15. travnja ove godine.

Schmidt u dokumentu sigurnosnu situaciju u BiH ocjenjuje stabilnom, ali krhkom, pri čemu posebno naglašava ulogu EUFOR-a. U izvješću navodi kako u proteklom razdoblju nije bilo napretka na europskom putu Bosne i Hercegovine, kao ni u rješavanju pitanja državne imovine, koje opisuje kao jednu od ključnih prepreka ekonomskom razvoju.

Prema njegovoj ocjeni, postojeća situacija, u kojoj su investicijski projekti povezani s državnom imovinom pravno nemogući ili ovise o vlastima koje su spremne ignorirati zakon, nije održiva.

"Ostajem uvjeren da je stvaranje uvjeta za korištenje državne imovine u javno-razvojne svrhe hitno potrebno. Situacija u kojoj su investicijski projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne vlasti spremne ignorirati zakon nije održiva", naveo je Schmidt.

U izvješću se posebno ističe da je Federacija BiH najveća žrtva nepostojanja rješenja koje bi bilo u skladu s načelima Ustavnog suda BiH.

Blokade na državnoj razini

Schmidt se osvrnuo i na blokade u institucijama BiH, posebno u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Naveo je da su SNSD i HDZ BiH rušenjem kvoruma onemogućavali održavanje sjednica, zbog čega su na čekanju zakoni koje je prethodno usvojio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

U dokumentu se navodi kako politički akteri nisu napustili ranije pozicije niti su se uključili u konstruktivan dijalog. Schmidt smatra da se blokade koriste kako bi se nadležnosti prenosile na niže razine vlasti, s ciljem dokazivanja teze da BiH nije održiva država.

Kritike vodstvu Republike Srpske

Jedan od najopsežnijih dijelova izvješća odnosi se na vlasti Republike Srpske i političko djelovanje Milorada Dodika. Schmidt navodi kako vodstvo RS-a i dalje osporava teritorijalni integritet BiH te koristi konfrontacijsku retoriku prema Bošnjacima.

Prema njegovoj ocjeni, dužnosnici RS-a i dalje odbijaju imenovati suce u Ustavni sud BiH te odbacuju njegove odluke, što dovodi u pitanje njihovu spremnost na djelovanje u okviru Daytonskog mirovnog sporazuma.

Schmidt navodi da je proteklo razdoblje obilježilo prividno smirivanje političke situacije u Republici Srpskoj, ali i da je Milorad Dodik, kao lider SNSD-a, nastavio imati stvarnu političku moć i utjecaj na rad Vlade RS-a.

"Vanredni izbori za predsjednika RS i dva ponovna imenovanja Vlade Save Minića, dok je Milorad Dodik, kao lider SNSD-a, nastavio vršiti de facto političku vlast i utjecati na djelovanje Vlade RS", navodi se u izvješću.

Dodikova retorika i secesionistički narativi

Schmidt u izvješću Dodikovu retoriku prema Bošnjacima opisuje kao dio šire političke strategije delegitimizacije Bošnjaka i prikazivanja BiH kao nemoguće države.

U dokumentu se navodi pet elemenata takve retorike: tvrdnje o islamizaciji srpskih područja, etnička propaganda temeljena na ratnim narativima, politička delegitimizacija Bošnjaka, prikazivanje Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje te tvrdnje da je BiH propala država.

Posebno se osvrnuo na Dodikove izjave iz Donje Gradine, koje je opisao kao povratak eksplicitnim secesionističkim narativima. Schmidt navodi da se Republika Srpska u tim izjavama prikazuje kao privremena faza prema trajnom državnom savezu sa Srbijom.

"Opisivanje secesije kao moralnog i sigurnosnog imperativa, zajedno s čestim pozivanjem na jedan ujedinjeni srpski narod, naglašava nastojanje da se delegitimizira država Bosna i Hercegovina i prikaže kao inherentna prijetnja srpskom narodu", napisao je Schmidt.

Dodao je kako bi nastavak takvog političkog pravca značio da zastoj u BiH nadilazi samo politička ili pravna pitanja.

Treći entitet i etničke podjele

Visoki predstavnik osvrnuo se i na rasprave o uspostavi trećeg entiteta. Prema njegovoj ocjeni, takve rasprave otkrivaju osjetljivost napada na ustavni poredak i pokušaje daljnje podjele BiH po etničkim linijama.

Schmidt navodi da se takve ideje predstavljaju pod izgovorom da je BiH prostor sukoba civilizacija, u kojem je kršćanstvo navodno pod napadom radikalnog islama. U izvješću upozorava da se takvim narativima pokušava narušiti multietnički karakter BiH i perspektiva pomirenja.

"Nedavna debata o uspostavljanju trećeg entiteta razotkrila je osjetljivost tih napada na ustavni poredak i pokušaje dalje podjele Bosne i Hercegovine po etničkim linijama. Narativi koji stoje iza toga, a koji uključuju projektiranje Bosne i Hercegovine kao poprišta sukoba civilizacija u kojem je kršćanstvo pod napadom radikalnog islama u posljednjih 30 godina, služe istoj svrsi", navodi se u izvještaju.

Mađarski centar u Banjoj Luci i pitanje nadležnosti

U izvješću se spominje i otvaranje Mađarskog centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci, kao rezultat suradnje MUP-a Republike Srpske i mađarskih vlasti. Schmidt podsjeća da je osnivanje tog centra utemeljeno na memorandumima nastalim u razdoblju kada je postojao nalog za uhićenje visokih dužnosnika RS-a.

Visoki predstavnik navodi da entiteti mogu zaključivati sporazume s državama, ali uz suglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Podsjetio je i da su pojedine odredbe Zakona o policiji i unutarnjim poslovima RS-a proglašene neustavnima.

Izborni integritet, korupcija i kontrola institucija

Govoreći o prijevremenim izborima za predsjednika RS-a, Schmidt je naveo da su oni pokazali slabosti u pogledu izbornog integriteta. U izvješću se spominju problemi s identifikacijom birača, lažnim predstavljanjem i glasanjem bez važećih dokumenata, zbog čega su izbori ponavljani na brojnim biračkim mjestima.

Schmidt smatra da podrška državnih vlasti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH nije dovoljna. Kao jedan od najvećih problema navodi to što su političke elite usredotočene na kontrolu institucija, a ne na reformski proces. Zbog toga, prema njegovoj ocjeni, korupcija ostaje duboko ukorijenjena.

U izvješću se navodi i da ministar financija BiH Srđan Amidžić, kao predsjedatelj Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, nije sazvao nijednu redovitu sjednicu te da Republika Srpska već tri godine blokira usklađivanje koeficijenata raspodjele neizravnih poreza. Prema Schmidtovu izvješću, šteta za Federaciju BiH iznosi oko 120 milijuna KM.

Na kraju se podsjeća da i dalje nisu riješena pitanja institucija od kulturnog značaja, kao ni financijski problemi BHRT-a.