Bakir Izetbegović rješava problem dvojnog državljanstva i Hrvatima

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na posljednjoj sjednici pokrenuo raspravu oko usklađenosti Zakona o državljanstvu BiH i Ustava zemlje s obzirom da se onemogućava dvojno državljanstvo bez sklapanja bilateralnih sporazuma, ali i nalaže da državljanin ne može glasovati na izborima ako ne posjeduje prijavljenu adresu u BiH. S ovim će se problemom susresti najveći broj Hrvata 2013. godine kada istekne desetogodišnje produženje roka odgode primjene zakona makar kada su u pitanju Hrvati iz BiH s dvojnim državljanstvom, a odavno imaju brojni Hrvati i Bošnjaci prognani diljem svijeta.

Piše: Zoran Krešić / Večernji list

Sporni članci

Ovu žalbu uputio je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, dok je pak njegov prethodnik Haris Silajdžić odbio dići ruku za to da se Hrvatima u BiH regulira mogućnost korištenja dvostrukog državljanstva kroz bilateralni sporazum s Hrvatima. Ustavni sud BiH je, odlučujući o Izetbegovićevoj žalbi, ocijenio da ‘članci 17. i 39. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine nisu u skladu sa članom I/7.b) i d) Ustava BiH’. 
Ustavni sud BiH je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi član 17. i član 39. stav 1. Zakona o državljanstvu BiH s Ustavom BiH.

Silajdžićevo protivljenje

Naime, u dijelu Zakona o prestanku državljanstva se navodi da se ‘državljanstvo BiH gubi dragovoljnim stjecanjem drugog državljanstva, ako se ne određuje drukčije bilateralnim sporazumom zaključenim između BiH i te države koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu s Ustavom”, kao i da se sve osobe koje su stekle dvojno državljanstvo u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog zakona moraju odreći drugog državljanstva. 
Određen je i rok da se sa susjednim državama sklopi taj sporazum. Valja reći kako sa Srbijom postoji takav sporazum, dok pak s Hrvatskom to ne postoji zbog Silajdžićeva protivljenja dok je bio član Predsjedništva BiH.