Amerikanci više neće 'čekati' Dragana Čovića

Jedan sastanak, dva ne baš slična priopćenja s dvije adrese. Jutros je održan sastanak predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ BiH) s otpravnikom poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Johnom Ginkelom.

Iz Ureda Borjane Krišto, vezano uz trenutačno jedini prioritet SAD-a u BiH, pokretanje plinovoda Južna interkonekcija, odaslano je sljedeće priopćenje:

“Sastanak je upriličen u okviru redovitih godišnjih susreta, s ciljem razmjene informacija o aktualnim i nedavnim aktivnostima, pri čemu je poseban naglasak stavljen na projekt Južne interkonekcije.”

Stav Veleposlanstva SAD-a

Gotovo paralelno, ili nedugo nakon ovog priopćenja, o sastanku se oglasilo i Američko veleposlanstvo. Dio priopćenja koji se odnosi na Južnu interkonekciju glasio je ovako:

“Otpravnik poslova SAD-a, John Ginkel, sastao se danas s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto kako bi razgovarali o najnovijim zbivanjima u vezi s plinovodom Južne interkonekcije, uključujući i sljedeće korake na nacrtu međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u BiH preko Hrvatske.”

Razlika je očita. U priopćenju iz Ureda predsjedateljice Vijeća ministara tek je istaknuto da se o Južnoj interkonekciji razgovaralo. Da je ostalo samo na tom priopćenju, moglo bi se zaključiti da je riječ o projektu koji je na “dugom štapu”. Nema hitnosti, ima vremena.

Javnost je, međutim, iz priopćenja Američkog veleposlanstva dobila potrebnu informaciju o “težini” samog projekta. U tom se kontekstu hitno naglašava potreba dogovora sljedećih koraka s Hrvatskom, dok dio rečenice “koji će omogućiti isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u BiH preko Hrvatske” govori da za realizaciju ovog projekta i nema previše vremena.

Naime, Fokus je iz više diplomatskih izvora dobio informacije, koje su predočene i predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, da se na zahtjeve HDZ-a BiH vezane uz implementaciju projekta Južna interkonekcija više neće čekati.

Kako nam je rečeno, potrošeno je previše vremena, a odugovlačenju implementacije ovog američkog projekta, onako kako je usvojen u Federalnom parlamentu, dobrim je dijelom kumovao i premijer Hrvatske Andrej Plenković (HDZ).

Potez Lidije Bradare

Kako je poznato, HDZ BiH je uz pomoć kadrova postavljenih u javnom sektoru na više razina vlasti u BiH odugovlačio samu provedbu Zakona o Južnoj interkonekciji, tražeći izbacivanje ključnog faktora u cijelom projektu, javnog poduzeća BH-Gas. Poznato je da je intencija Čovićeve stranke da se u Mostaru, pod ingerencijom kadrova te stranke, formira poduzeće koje bi upravljalo plinovodom.

Kako se doznaje, posljednjih se mjeseci pojavio i prijedlog da se upravljanje plinovodom Južna interkonekcija podijeli na tri dijela, na način da bi jednom trećinom upravljao BH-Gas, drugom trećinom novoosnovano poduzeće u Mostaru, a trećom trećinom Plinacro iz Hrvatske.

No, ni od toga vjerojatno neće biti ništa, s obzirom na Čovićeve zahtjeve “sve ili ništa”. U međuvremenu je i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) uputila Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji, što je Amerikancima bio dovoljan signal da ne postoji volja za pronalaženjem kompromisa.