FOTO/VIDEO  Može li obrazovanje u BiH izgledati bolje? Strukovna škola u Livnu pokazuje da može

Da ste prije dvadesetak godina i više posjetili Srednju strukovnu školu Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu, vjerojatno ne biste vidjeli mnogo razlike u odnosu na brojne druge strukovne škole u Bosni i Hercegovini. Danas je slika potpuno drukčija.

Iza zidova austrougarske zgrade stare više od 100 godina danas se nalazi škola koja je obnovom, opremom i pristupom obrazovanju izašla iz okvira klasične nastave.

Učionice su opremljene suvremenom opremom, umjesto klasičnih ploča postavljeni su pametni televizori, učionice opremljene računalima, a u prostorima za praktičnu nastavu učenici rade na strojevima.

Ova škola u Livnu jedan je od primjera kako strukovno obrazovanje može izgledati kada se prati tržište rada, umjesto nastavnih planova koji su odavno izgubili dodir sa stvarnim potrebama učenika i poslodavaca.

Ako škola zna što želi, i onih 30 posto nastavnog plana koje sustav dopušta prilagoditi može biti dovoljno da se napravi škola koja je barem jedan korak bliže budućnosti.

Upravo to za Hercegovina.info kaže ravnatelj škole Saša Grabovac, bila je ideja koja je pokrenula promjene.

"Ideja je bila da budemo škola budućnosti, škola u kojoj bi naši učenici prolazili obuku koja im stvarno treba u životu. Ne ono što im je trebalo prije 30 godina, nego ono što će im trebati sutra, prekosutra i svih sljedećih godina", kaže Grabovac.

Smjerovi koje traži tržište

Promjene se, međutim, ne vide samo u obnovljenim zidovima, modernoj opremi i učionicama, nego prije svega u smjerovima koje škola otvara i načinu na koji pokušava obrazovanje prilagoditi stvarnim potrebama tržišta rada, učenika i budućih poslodavaca.

"Pratimo tržište rada i imamo odličnu suradnju s ministarstvom. Kada obrazložimo koje su struke važne, ministarstvo nam to odobri", kaže Grabovac.

Škola danas obrazuje učenike u području elektrotehnike, strojarstva, računalstva i web programiranja, poljoprivrede s fitofarmacijom, ugostiteljstva, građevine, medicine, farmacije, geodezije, elektroenergetike, razvoja videoigara, CNC tehnologija te servisiranja računalne opreme i mreža, a u planu su i novi smjerovi poput arhitektonskog tehničara i automehatroničara.

Strukovna škola više nije drugi izbor

Strukovna zanimanja, koja su se godinama često doživljavala kao rezervna opcija, danas u Livnu sve više postaju prvi izbor. Grabovac kaže kako se za atraktivnije smjerove prijavljuje znatno više učenika nego što ih škola može upisati.

Škola danas ima 402 učenika. Prošle godine iz osnovnih škola na području Livna izašlo je 135 učenika, a u ovu školu upisano je 100 novih učenika. No učenici ne dolaze samo iz Livna, nego i iz Kupresa, Glamoča i drugih okolnih mjesta.

"Za svako mjesto, pogotovo za atraktivnije struke, imamo po 35 ili 40 prijava", objašnjava.

Grabovac kaže kako je interes učenika posebno izražen za medicinu, farmaciju, geodeziju, računalstvo, elektroenergetiku i web programiranje. Traženi su CNC programeri i hotelijerski smjerovi, za koje se prijavljuje više učenika nego što ih škola može upisati.

Praksa kod poslodavaca

Ono što ovu školu posebno izdvaja jest suradnja s lokalnim poslodavcima. Učenici prva praktična znanja ne stječu samo u školskim radionicama, nego i u stvarnom radnom okruženju, na poslovima za koje se školuju.

Srednja strukovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića surađuje s tvrtkama B Krug, Roko Commerce, Livno putovi, ali i s nizom manjih obrta. Učenici ondje odlaze na stručnu praksu, a škola s poslodavcima potpisuje ugovore kojima se definiraju obveze i prava učenika. Budući da je riječ o maloljetnicima, sporazume potpisuju roditelji.

"Dok se ne donese zakon o srednjem strukovnom obrazovanju i dualnom sustavu, mi se moramo zaštititi na ovaj način", kaže Grabovac.

Dualno obrazovanje i stipendije

No, pitanje prakse otvara i širu temu. Grabovac smatra kako je dualno obrazovanje važno i potrebno, ali upozorava da ono mora biti praćeno jasnim modelom potpore učenicima i poslodavcima. Po njegovu mišljenju, praksa kod poslodavaca ima puni smisao tek kada se učenike dodatno motivira, osobito kroz stipendije za deficitarna zanimanja.

"Sustav dualnog obrazovanja znači da imate tri dana nastavu, a dva dana idete na praksu kod poslodavca", kaže Grabovac.

Zato, dodaje, lokalna zajednica mora imati aktivniju ulogu ako želi dobiti kadrove koji joj nedostaju.

"Ako želimo imati zidare, tokare, keramičare, automehatroničare, općina i županija moraju pronaći model kako te učenike stipendirati", ističe Grabovac.

Stručna putovanja kao dio nastave

Važan dio nastave, koji ovu školu izdvaja od mnogih drugih u BiH, jesu i stručna putovanja. Malo koja škola u BiH može se pohvaliti posjetima CERN-u, jednom od najpoznatijih svjetskih znanstvenih centara, a učenici livanjske strukovne škole ondje su bili više puta.

Osim CERN-a, učenici su posjećivali nuklearnu elektranu, hidroelektrane i termoelektrane u BiH, stručne sajmove u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, ali i europske gradove poput Istanbula, Pariza, Praga, Ljubljane, Beograda i Barcelone.

"Pokušavamo kroz putovanja pokazati učenicima da njihova struka nije samo list papira, nego nešto puno šire", kaže Grabovac.

VR, gaming i nastava koja učenicima drži pažnju

Jedan od smjerova koji najbolje pokazuje koliko se škola pokušava približiti interesima novih generacija jest razvoj videoigara. Učenici ondje ne uče samo teoriju, nego kroz praktičan rad, seminare, kvizove i VR tehnologiju pokušavaju razumjeti kako funkcionira digitalni svijet koji ih ionako okružuje.

“Praktični dio nastave radimo i kroz VR. Nastava tako bude jasnija, zanimljivija i učenicima privlačnija. To je zapravo najbolje od svega, jako im je zanimljivo. Naravno, ne može se sve raditi kroz VR jer je on zahtjevan i za oči i za samu upotrebu. Nemoguće je provesti 40 minuta pod VR naočalama”, objašnjava profesor koji vodi nastavu.

Riječ je o drugoj generaciji učenika na ovom smjeru. Dio njih priznaje kako su se za upis odlučili jer im je smjer zvučao zanimljivo, iako na početku nisu ni znali što ih sve čeka.

“Sve je bilo novo i izgledalo mi je zanimljivo. Iskreno, nisam ni znao što se točno radi”, kaže jedan od učenika, dodajući da je sada zadovoljan izborom.

Profesor dodaje kako u ovom području postoji velik potencijal, osobito jer je škola povezana i s hrvatskom gaming scenom.

“Dosta smo povezani s hrvatskom gaming scenom. U Novskoj je sjedište gaming industrije za ovaj dio regije i tamo se stvarno rade velike stvari. Od njih smo i dobili ideju za ovaj smjer, uzimamo literaturu i šalju nam materijale. Tamo sada grade veliki kampus, pa će učenici imati priliku otići ondje i, ako budu željeli, nastaviti se dalje usavršavati”, kaže profesor.

Projekti i novi iskorak

Sve ono što danas postoji iza zidova škole, od obnovljenih učionica i moderne opreme do novih smjerova i stručnih putovanja, nastajalo je godinama kroz projekte i suradnju s različitim institucijama.

Grabovac kaže kako su prvi ozbiljniji koraci krenuli kroz potporu Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nakon čega su se u obnovu i razvoj škole uključivale i županijska, federalna te institucije iz Republike Hrvatske.

"Kroz projekte i podršku stvorila se jedna sinergija svih nas", kaže Grabovac.

Dodaje kako škola i danas kontinuirano prijavljuje projekte, pokušavajući učenicima omogućiti uvjete kakve imaju njihovi vršnjaci u puno većim sredinama.

"Kad napišemo deset projekata, ako jedan prođe, nama je to uspjeh. Šaljemo, pišemo i učimo iz grešaka", kaže Grabovac.

Nakon obnovljene zgrade, novih smjerova, moderne opreme i povezivanja škole s gospodarstvom, u Livnu sada pripremaju i novi iskorak. Riječ je o projektu školskog bazena, koji bi ovoj ustanovi mogao otvoriti još jedno poglavlje u priči o obrazovanju koje ne ostaje zatvoreno u učionici.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.