MLADI DOSKOČILI KONTROLAMA Diljem Europe lažiraju se covid potvrde, no Hrvati su posebno dosjetljivi

U Francuskoj cirkulira 110.000 lažnih COVID potvrda, a od ljeta je zabilježeno stotinu privođenja u 400 istraga, objavila je ovih dana agencija France Presse, navodeći izvore bliske ministru unutarnjih poslova Geraldu Darmaninu uz napomenu kako su se privođenja odnosila i na korisnike lažnih COVID potvrda i na mrežu koja ih prodaje.

Njemački su mediji obznanili kako tamošnji ljekarnici, koji izdaju COVID potvrde, muku muče s građanima koji im dolaze s lažnim potvrdama o cijepljenju zbog čega je jedan od njih na vratima u Berlinu izvjesio upozorenje: "Za pokušaj dobivanja digitalnog COVID certifikata s krivotvorenom potvrdom o cijepljenju bit će kazneno prijavljeni.

"Farmaceut i vlasnik spomenute ljekarne za DW pristao je govoriti isključivo anonimno, između ostalog i zato što kod njega rade samo žene koje se plaše za svoju sigurnost, pa ponekad i odustaju od kaznenih prijava policiji "zbog straha od agresivnosti".

Situacija s COVID potvrdama, u kojoj nemali broj ljudi konstantno dovodi u pitanje njihov smisao, nije ništa bolja ni u ostalim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj gdje necijepljene osobe pribjegavaju raznim metodama kako bi se domogle dokumenta, zahvaljujući kojemu se mogu slobodno kretati, ulaziti u razne institucije i obavljati redovne obveze.

TKO GLEDA U GUŽVI

Neki raznim kanalima uspiju pribaviti legalne digitalne COVID potvrde bez odrađenih cijepljenja, drugi se uspiju domoći krivotvorina, dok treći pribjegavaju najjednostavnijoj metodi - od osoba iz svojega okruženja, bilo rodbine ili prijatelja, uzmu njihovu važeću digitalnu COVID potvrdu i nose je svugdje sa sobom kao svoju.

Poglavito to čine mladi, koji međusobno razmjenjuju COVID potvrde uoči odlazaka na koncerte, nekakve zabave ili okupljanja gdje je digitalni certifikat preduvjet za ulazak, ali i gdje znaju ili očekuju da ih na ulazu nitko neće tražiti osobnu iskaznicu, kojom bi mogli potvrditi da su upravo oni stvarni vlasnici predočene potvrde. Kad, primjerice, zamislite kontrolu COVID potvrda u praksi, pred vratima nekog noćnog kluba sa slabo osvijetljenim ulazom i gužvom, nije teško procijeniti kako izgleda pregled valjanog dokumenta za ulaz. Ili, recimo, na stadionu, uoči rasprodane nogometne utakmice...

"Manje-više nigdje nitko uz COVID potvrdu ne traži i osobnu iskaznicu. No u slučaju raznih manifestacija uz COVID potvrdu ima se pravo zatražiti na uvid i osobna iskaznica jer organizator propisuje pravila ulaza. Organizatori manifestacija često za kontrolu COVID potvrda i identiteta angažiraju i studente, koji su okretniji i brži i koji, ako zamijete nepravilnosti, mogu određenoj osobi zabraniti ulaz", kazao je za Slobodnu Dalmaciju jedan splitski ugostitelj i organizator zabavnih događanja, želeći ostati anoniman.

Ne bi, kaže, volio da ga se zbog COVID potvrda, a inače ih poput mnogih građana smatra besmislenima, tretira kao zagovornika cijepljenja, iako je to osobno učinio dvaput. Poštuje pravila, koja su trenutno na snazi, kako bi mogao obavljati vlastitu djelatnost, a o odlukama Stožera mogao bi štošta reći. Tek će dometnuti kako bi mu narod malo više vjerovao kada bi se malo manje mijenjala mišljenja.

"Kako se u naravi odvija kontrola ulaza?! Neki naši gosti se pred zaštitarima bune i komentiraju, ali 90 posto ljudi je uredno. Na ulazu se uz COVID potvrde pregledavaju i osobne iskaznice i uistinu nemamo većih problema", rekao je Domagoj Petričević, organizator Adventa na splitskom bedemu Cornaro i predsjednik Udruge noćnih klubova i barova.

A praksa, govore splitski ugostitelji i organizatori zabavnih događanja, pokazuje kako posjetitelji ne žele riskirati ako je riječ o provodu na kojega uistinu žele ići i za čiju su ulaznicu izdvojili određenu svotu novca. Najmanje što im treba je vraćanje s ulaza, pa će se tek rijetki usuditi doći s tuđom ili lažnom COVID potvrdom vjerujući kako im za potvrdu njezine vjerodostojnosti neće trebati osobna iskaznica.

Tko pak ima pravo i u kojim situacijama zatražiti od građana osobnu na uvid objašnjavaju u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, podastirući niz zakonskih rješenja.

"Člankom 5. Opće uredbe o zaštiti podataka propisana su načela obrade osobnih podataka, dok članak 6. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje kako je obrada osobnih podataka zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi pravnih obveza voditelja obrade; e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane", navode u službi za Odnose s javnošću Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Svatko, pojašnjavaju, tko traži na uvid osobnu iskaznicu mora imati opravdanu svrhu i pravnu osnovu sukladno članku 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, a traženje na uvid osobnih iskaznica normirano je i odredbama nekih posebnih zakona poput, primjerice, Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (policijske ovlasti su među ostalim provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta) ili Zakonom o privatnoj zaštiti u kojemu stoji kako zaštitar/čuvar prilikom obavljanja poslova tjelesne zaštite može provjeriti identitet osobe prilikom ulaska i izlaska iz zaštićenog prostora. U Agenciji podsjećaju i na Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim je određena zabrana usluživanja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina. Njime se ugostitelju daje pravo da ne usluži gosta, odnosno dopusti mu konzumiranje alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadržavaju alkohol, ako procijeni da je gost mlađi od 18 godina, a gost dobrovoljno ne dokaže da je stariji od 18 godina davanjem na uvid neke od osobnih isprava.

"Vezano uz aktualnu situaciju izazvanu pandemijom COVID-19, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u svojim je Odlukama propisao kada su EU digitalne COVID potvrde obavezne te iste predstavljaju zakoniti pravni temelj za obradu iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka jer je obrada nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade odnosno jer je obrada nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade. Što se tiče traženja na uvid i osobne iskaznice uz EU digitalnu COVID potvrdu, isto je neophodno kako bi se utvrdio identitet nositelja EU digitalne COVID potvrde", kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Nositelj obveze postupanja po Odluci o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 (primjerice organizator manifestacija, koncerata odnosno javnih događanja gdje su propisane EU digitalne COVID potvrde), kao i nositelj obveze postupanja po Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova (primjerice poštanski uredi) dužan je odrediti osobu/osobe koje će provjeravati EU digitalne COVID potvrde, a ujedno i identitet osobe odnosno nositelja potvrde.

ZAKON O ZAŠTITI PODATAKA: falsifikati su sve bolji

U Njemačkoj se ljekarnici trenutno susreću sa sve boljim i boljim falsifikatima na osnovi kojih bi trebali izdati COVID potvrde.

"Naljepnice serije cjepiva su prave, zapisnici o cijepljenju dobro izgledaju, imaju pečat i potpis", izjavila je za DW Silke Walter, šefica ljekarne u Hannoveru, koja je već dvaput bila u policiji zbog krivotvorenih potvrda o cijepljenju. Zbog toga je njoj i zaposlenicima njezine ljekarne sve teže identificirati krivotvorine.

Moguće rješenje bio bi umreženi registar u kojemu bi ljekarnici mogli provjeriti serijske brojeve doza cjepiva ili registar koji bilježi sve cijepljene osobe u Njemačkoj, ali takvo što ne postoji.

"Institut Robert Koch još uvijek nema podatke o svim ljudima koji su cijepljeni. Da ima, lako bi se mogla izvršiti provjera. Ali Zakon o zaštiti podataka nam tu stoji na putu", kaže Silke Walter.

U Njemačkoj se pojavio i dodatan problem jer su falsifikatori počeli krivotvoriti QR kodove, koji se unose u korona-aplikaciju i jamče vlasniku nesmetan pristup javnom životu. A nečem takvom više ne može doskočiti ni najoprezniji zaposlenik u ljekarni. Predočenje lažne COVID potvrde u Njemačkoj je kazneno djelo za koje je predviđena kazna do godine dana zatvora.