MILANOVIĆ S PAPOM FRANJOM "Komercalizacija Međugorja stoji na putu ozbiljnijem reguliranju njegovog statusa"

MILANOVIĆ S PAPOM FRANJOM "Komercalizacija Međugorja stoji na putu ozbiljnijem reguliranju njegovog statusa"
Nikola Jelić/Twitter

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak je, na početku službenog posjeta Vatikanu, zajedno sa suprugom bio u privatnoj audijenciji kod Svetog Oca. Papa Franjo primio ga je u Apostolskoj palači. Milanović se sastao i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom.

Rekao je da je jedna od tema razgovora bila BiH i “sve stvari koje nas muče, koje uz pomoć Vatikana možda možemo bolje riješiti”.

Isto tako i s Papom, da sad ne budem indiskretan, jer Papa je u nekim stvarima bio dosta direktan. I o cijepljenju… U Vatikanu su, inače, svi cijepljeni. Tu očito prevladava jedan znanstveni pogled na problem i maska se nešto slabo nosi, rekao je Milanović.

Na novinarski upit jesu li ga prije dolaska kod pape tražili COVID potvrdu odgovorio je: “ma kakvi”.

Ma ništa. I papa me dočekao bez maske, ima 80 godina, više ne radi sklekove. Star je čovjek. Ništa, tu i tamo neka maska. Svi su cijepljeni u Vatikanu, to je druga stvar, to je stvar odnosa, hijerarhije, poštovanja… Možda im je papa naredio, pa se nitko ne usudi pisnuti. Ali kao im je naredio… Ali to je crkva, mi smo demokratsko društvo, rekao je Milanović.

Na novinarsko pitanje kakav je bio Papin pogled na situaciju u BiH i uopće na zapadnom Balkanu, Milanović je rekao da se s Papom ne može razgovarati o takvim detaljima, “mada je razgovor bio dosta neformalan, ali postoje neke granice”.

Međutim, s kardinalom Parolinom i Gallagherom, s njima apsolutno da. To su prijatelji koji hoće pomoći. Znaju dosta, ne znaju sve. Gallagher sad ide u Srbiju kod Vučića, neću reći da sam ga pripremio, ima ga tko pripremiti, ali smo razgovarali dosta o tome, rekao je Milanović, javlja HRT.

Dodao je da je njihov stav onakav kakav nama odgovara, da oni mogu pomoći, ali da si možemo pomoći i sami.

Da podsjetim, mi smo članica EU-a i NATO-a. Srbija i druge države to nisu. Pa ako dođe dotle da se s time moramo busati u prsa, pa i to ćemo. Ali ja to ne bih htio. Htio bih da se okupe i Vučić, ako treba, a treba, i Erdogan, tu sam kao honest broker, kao sudionik, kao zainteresirana osoba kojoj ne moraju sve strane vjerovati, ali pretpostavljam da mi vjeruje hrvatska strana, da sjednemo i da vidimo možemo li mi, odnosno predstavnici naroda u BiH uz neku našu kreativnu i poštenu pomoć postići više od drugorazrednih, ali zaista drugorazrednih, ne po statusu, nego po karakteru, diplomata koji rade nered u BiH već godinama, koji ne odgovaraju nikome, poručio je.

Rekao je da je inteligentan zaključak da “Hrvati još uvijek haju za BiH” te pozvao: “Nemojmo to potrošiti.”

Rekao je i da papa Franjo ima interesantne stavove o Bruxellesu kao o jednom već pomalo otuđenom centru moći.

O Međugorju: “Bilo bi dobro da se Gospa ne pojavljuje svaki dan”

Milanović je, među ostalim, spomenuo komercijalizaciju Međugorja, koja, kako je rekao, stoji na putu ozbiljnijem reguliranju statusa Međugorja, što je mnogim ljudima u Hrvatskoj i u Hercegovini u interesu.

Bilo bi dobro da se Gospa ne pojavljuje svaki dan, dodao je.

Uobičajeno je da Papa razmjenjuje darove s državnim poglavarima na kraju privatne audijencije. Milanović je Papi darovao Misal kneza Novaka iz 14. stoljeća. Riječ je o rimokatoličkom misalu napisanom na hrvatskom, uglatom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Napisao ga je Novak Disislavić kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan. Jedan je od najvažnijih spomenika hrvatskog glagoljaštva. Naime, misal podsjeća na posebnost crkve u Hrvata koja je stoljećima prije Drugog vatikanskog sabora anticipirala da će crkva priznati sve jezike.

Poklonio sam mu jedan glagoljaški misal, jednu rijetku i kvalitetnu i za hrvatski identitet vrlo važnu knjigu, a pričao sam mu o tome kako je glagoljica hrvatsko pismo prije svega bila stoljećima, a tek onda latinsko. Ono malo Hrvata što je znalo pisati vrlo su često bili glagoljaši, polupismeni popovi koji su čuvali tu tradiciju – baš tako, popovi glagoljaši – i koji su čuvali identitet i Hrvatima je bilo dopušteno, valjda iznimno, da koriste glagoljicu i staroslavenski jezik u liturgiji, rekao je Milanović.

Otkrio je da je Papa njemu poklonio svoje govore i jedan umjetnički rad vinogradara koji beru lozu kao oblik duhovne i materijalne obnove.

Milanović je rekao i da je Papa pozvan u Hrvatsku.

Pozvan je, ali vidjet ćemo. On ima i godina već i nisam siguran da je potreba da Papa bude globetrotter nakon 80. godine, ali je u Hrvatskoj više nego dobrodošao, rekao je hrvatski predsjednik.

Također je rekao da Papa nije otvorio pitanje kanonizacije Alojzija Stepinca.

Ovo je drugi posjet predsjednika Milanovića Svetoj Stolici. Godine 2012., kao premijer, sastao s tadašnjim papom Benediktom XVI.

Papa Franjo u osam godina pontifikata nije još bio u Hrvatskoj.