Nebuloze zubara iz Posušja: Zvonko Jurišić želi podijeliti Brotnjo!!!

Zapadnohercegovačka županija kao najperspektivnija županija s većinskim hrvatskim pukom, u komunizmu apsolutno diskriminirana i pod političkom zabranom razvoja, nakon rata doživjela je gospodarski bum, a danas je mjesto dobrog života i perspektive, te rasadnik političkih ideja, i još mnogo toga zbog čega i razgovaramo s premijerom Zapadnohercegovačke županije Zvonkom Jurišićm.

Do kada ste premijer Zapadnohercegovačke županije?
- Osobno, ali i moja stranka, što joj i u nazivu stoji “prava”, za demokratski smo odnos i ustavno-pravni poredak po svaku cijenu. Smatram da je pravo i pravednost u nekim slučajevima u raskoraku, ali u ovom slučaju vjerujem da postoji pravda i pravednost i da ću biti premijer do kraja mandata, ali i nakon izbora 3. listopada premijer BiH.

Znači, pričekat ćete odluku Ustavnog suda FBiH u vezi s pozicijom premijera ZHŽ-a?
- Apsolutno vjerujem u pravosudne institucije Bose i Hercegovine, i ne bih ih komentirao, neka institucije neovisno rade svoj posao.

A što ako krene novi policijski ili neki drugi puč?
- Opet mogu samo reći da će se provoditi zakon i pravni poredak i ustroj županije. Nitko nije iznad zakona i samo mogu jamčiti da će se primijeniti zakon i da nitko neće privatizirati županiju.

Kako gledate na trenutačno stanje Zapadnohercegovačke županije?
- Kao i druga područja u BiH, i ovu županiju su zadesili gospodarski problemi te je i svjetska ekonomska kriza imala odraza i u ZHŽ-u. Ipak, s radošću mogu reći da je ova županija dosta stabilna i da nije bilo nekih većih propasti tvrtki ili otpuštanja radnika. Uglavnom, narod hercegovački i hrvatski ulaže dodatne napore u opstanak svoga gospodarstva i zajednički, a u nekim slučajevima i solidarno, pomažu jedni drugima kako bi se spasila poduzeća i radna mjesta te prebrodila kriza.

Kako gledate na budući razvoj općina Široki Brijeg i Posušje?
- Prije svega, moram iskazati jednu radost što je u posljednje vrijeme izrazito smanjen amunizitet između Širokog Brijega i Posušja. Vjerujem da većina iz Hercegovine zna o čemu govorim, a za šire čitatelje da pojasnim da je između Posušja i Širokog Brijega dugo vremena, više desetljeća, postojala zavist, ljubomora ili nekakav natjecateljski duh tko je bolji, uspješniji, itd. Danas on više nije tako izražen i vjerujem da je to i ova koalicijska vlada postigla i relaksirala odnose u cijeloj županiji. Široki Brijeg je središte županijske Vlade i institucija i gospodarski jako razvijen jer su brojna poslovna predstavništva i zastupstva inozemnih tvrtki upravo u ovoj općini. Međutim, Široki Brijeg godinama razvija i druge grane industrije, posebice prerađivačku industriju na bazi aluminija, što mu je dobra perspektiva i zajedno s mostarskim Aluminijem treba i dalje razvijati ovu granu obojene industrije. Također, Široki Brijeg svakim danom dokazuje i svoj socijalni kapital. Tu su brojne društvene manifestacije i filmski festival. Naravno, dosta je i nedostataka, posebice oko infrastrukturnih projekata, i urbanizama, ali vjerujem kako ćemo u buduće više energije i sredstava usmjeriti u taj segment razvoja…

Znam da bi se moglo dosta govoriti o Širokom Brijegu, a što je s vašim rodnim Posušjem?
- Posušje je također u gospodarskom smislu daleko otišlo naprijed. Razvijaju se industrijske grane, suvremena poljoprivreda, turizam i šumarstvo, a ne kao nekada rudarstvo i manualna poljoprivreda. Naravno da i tu ima prostora za daljnji rad, posebice oko infrastrukture, vodovoda i kanalizacije te prometne povezanosti, energetike i poslovnih zona. Imamo gospodarski jaku dijasporu koja uz našu inicijativu može od Posušja učiniti još ljepši grad za življenje i stanovanje, posebice mladih bračnih parova i obitelji s djecom.
Općenito gledano i za Široki i Posušje, mora se završiti privatizacija poduzeća, posebice se mora rudarstvo modernizirati, dovesti u red eksploataciju građevinskog kamena i građevinarstvo općenito, te potaknuti mlade i nove industrije kao što su plastika i metalna industrija. Još bi se moglo dosta govoriti o potencijalima i razvoju strateških grana poljoprivrede mlijeka, mesa i drugih ekoloških proizvoda.     

A drugi dio županije, od Čitluka, preko Ljubuškog, do Gruda?

 

 

Ljubuški kao prostor ima također veliku perspektivu i njihova poduzetnost, ali i blizina granice s Hrvatskom, jamči im i ubuduće dobru perspektivu i razvoj. Žalosti me kada vidim kako je Ljubuško polje neobrađeno i kako je jako puno dobrog i kvalitetnog tla zaraslo u korov. Nisam siguran da je dobro i što se napušta duhanska proizvodnja jer vidimo da duhanska industrija bilježi velike profite i zaradu. I Ljubuški i Grude će još više doći do izražaja nakon bolje prometne povezanosti i izgradnje mreže brzih ceste koje će se nasloniti na autocestu bilo onu hrvatsku od Splita do Dubrovnika, bilo ovaj naš koridor Vc. Gledajući strategijski, Grude su dugo vremena bili tranzicijsko područje, ali su se okrenuli i proizvodnji, graditeljstvu, poljoprivredi, prometu, turizmu, itd. Kao i u drugim općinama ove županije potrebna je jača poduzetnička aktivnost.

Kada spominjete poduzetničku aktivnost, kako je potaknuti, je su li to poticaji?
- Poticaji su samo jedan model potpore domaćoj proizvodnji. Možda bi se mogao složiti da model poticaja primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i nije najsretnije rješenje. Ima jako puno mogućnosti za potpore, primjerice, model subvencije kamata. Tako se izravno kontroliramo namjensko trošenje sredstava i poticanja malog i srednje poduzetništva. Poticaji velikim kompanijama trebaju biti u drugim oblicima pomoći, prije svega mislim na pomoć izvoza i zakonskih rješenja, izgradnje poduzetničkih zona i jači angažman gospodarskih komora.  

Ali, poljoprivrednici će reći zašto ću proizvoditi, ne isplati se…?
- Nije točno da se ne isplati. Sada u ovoj krizi smo najbolje vidjeli, a toga ćemo biti još i više svjedoci, kako je ako nemaš domaću poljoprivrednu i hranu. Jasno da se neke kulture ne isplate, pa nećemo sijati pamuk kao što su nekada partijski drugovi zapovjedili, pa ga cijelog otpuhao vjetar. Međutim, tradicionalne kulture i posebice plastenička poljoprivredna proizvodnja ima svoju računicu.

Gdje je općenito najteže stanje hrvatskog čovjeka i u kojoj oblasti u Hercegovini?
- Slaba zaštita kulturnih projekata hrvatskog nacionalnog bića. Svi smo se previše okrenuli svakodnevnom životu i posebice mi Hrvati nekako smo zaboravili na kulturu, odnosno na zaštitu kulturnog identiteta, jezika, medija, spomenika i kulture općenito. Primjerice, prema medijima u Hercegovini je općenito izvršena nepravda i nijedna struka nije doživjela takvu sudbinu nakon rata kao u slučaju medija i kulture. Kao nigdje drugo u tom sektoru, ali i obrazovanju, vapi se za stručnom i kompetentnom upravom. Krovna institucija hrvatskog naroda u kontekstu kulture, identiteta i jezika je i Sveučilište u Mostaru, a vidimo kako se neprofesionalno vodi i ponaša kao nečija privatna svojina.     Previše smo popustljivi spram naših tradicionalnih vrijednosti i olako smo prihvatili trendove iz svijeta, samo one negativne, i na njih gledamo blagonaklono kao na nešto suvremeno i moderno. Tu smo zakazali i kao intelektualci, ali i roditelji i odgojitelji te politički dužnosnici. Previše je mladih u kafićima i na ulici, bez radnih navika i temeljne kulture rada i privređivanja, posebice u Mostaru. Kako kažu naši svećenici, trebalo bi primijeniti onu iz Evanđelja: “Tko neće raditi neka i ne jede.”

Ima političara koji žive na tuđoj grbači

Ima li narod uzor u političarima, i oni ne rade, a dobro žive?
- Pa sigurno ima i tih loših uzora. Što se tiče mene osobno i Hrvatske stranke prava BiH, to sigurno nije slučaj. Osobno, kao mladić sam uvijek radio i dok sam studirao, imao sam cilj te i dan-danas sam, pored ove političke dužnosti u HSP-u BiH i izvršne funkcije premijera ZHŽ-a, radim i u privatnoj liječničkoj praksi u stomatologiji. To nije nikakva tajna da politika nije moj jedini kruh, naprotiv, u politiku sam došao kompletan, sa svim materijalnim preduvjetima za normalan obiteljski život i rad. U tom smislu ja se jedino brinem za one političare koji jedino u životu žive na tuđoj grbači. Takvi su i ovi koji su pokušali izvršiti puč na ovu najperspektivniju hrvatsku županiju u BiH.

Razgovarala: V. Klepić / Dnevni list