Good Luck ChoLakk!

Good Luck ChoLakk!

Hrvate HercegBosne na svoje postojanje podsjetio je kratkim intervjuom u Večernjaku.

Da sad ne citiramo riječi čovjeka koji  politiku shvaća kao konstantno stanje  paranoje, prenijet ćemo osnovne teze iz najnovije teorije urote proizišlo iz osobne mu psihoze. Ovaj puta nema SIS-ovaca, CIE, vanzemaljaca , vanjskih i unutarnjih neprijatelja. Čolak se vratio klasičnoj teoriji zavjere.

Prva teza koju iznosi jeste „pokušaj neprijateljskog preuzimanja od HDZ-a BiH.“ Ante Čolak jasno i nedvosmisleno smatra da je HDZ neprijatelj. Nije Čolaku neprijatelj nitko drugi do HDZ. U klasičnoj maniri sarajevskih daidža, za stanje Hrvata krivi su isključivo Hrvati (iz HDZ-a).

Naravno, u istom intervju Čolak ne bježi od koaliranja s tim i takvim neprijateljskim HDZ-om. Dosljedan koliko i Zubak, Čolak je fizički odstranio opredsjednicu Ljiljanu Lovrić iz stranke zbog suradnje sa zlim HDZ-om, da bi istu suradnju počeo sa anđeoskim HDZ1990 izglasavši podršku Martinu Ragužu.

Druga stvar o kojoj Čolak govori jeste početak kampanje 11.09. Dok su ozbiljne stranke počele kapanju mjesecima ranije, one neozbiljne su je počele kad im je rekao SIP: 03.09.

Čolak je ipak znatno pametniji; on će tako prvo tri mjeseca uništavati vlastitu stranku, drukati po predsjednici putem bošnjačkih telala i teveja,  a onda će sa službenom kampanjom sačekati još koji dan. I uz sve to mrtav hladan najavljivati dobre rezultate.

Naravno, Čolak izbjegava iznijeti činjenicu da se stranka doslovno raspala, da se općinski odbori ne sastaju, da u stranci nema para, predsjednika, glavnog tajnika, pečata i da će netko nakon izbora morati postaviti pitanje odgovornosti...

Mnogi županijski odbori su se pasivizirali a neki čak rade i za druge stranke. Sam Čolak dogovorio je famoznu podršku Ivanu Krndelju za potpredsjednika RS, ali 90tka na tom polju nije uradila ništa konkretno.

Također, Čolak nije propustio, slično kao i ideolozi mu uvrijediti cijelu jednu regiju, točnije Hercegovce. Optužio ih je da su balast Hrvatima u BiH. Veli da se Hrvati moraju riješiti hercegovačke politike. To mu je i obrazloženje zašto nema listi u ZHŽ i HNŽ. Fascinantna je podudarnost ovog stava sa političkim djelovanjem Krešimira Zubaka i ideologijom sarajevskih daidža Šarčevića, Markešića i Lovrenovića.

Po Čolaku, u Hercegovini je "antibosansko neprijateljsko djelovanje“ prejako.

I četvrta zanimljivost je Čolakovo vizionarsko analiziranje dubine sporazuma Čović  – Dodik. On dakle zna da su se oni dogovorili oko južne federalne jedinice. Nikad nitko nije teritorijalno definirao federalnu jedinicu, ali Čolak zna da je to samo zapadna Hercegovina, iako baš ovih dana svi istaknutiji intelektualci iz Hercegovine opetovano ponavljaju kako niti jedno rješenje koje ne prihvate Hrvati Srednje Bosne i Posavine ne može i neće biti prihvaćeno niti u Hercegovini.

Nije Čolak rekao bi li tu bilo i njegovo Livno, vjerojatno bi.

Da je kakav Livnjak, malo bi ispitao Livnjake jesu li za federalnu jedinicu ili ne. Pitao bi to i „svoj“ najjači županijski odbor: srednjobosanski. I oni su za federalnu jedinicu.

Kome se onda Čolak obraća svojim intervjuima? Isključivo sarajevskim Bošnjacima kojima su Čolakove riječi slađe nego svih daidža zajedno – jer Čolak ipak ima stranku iza sebe.

Inače, što je trenutno s HSS-NHI!?

Kako smo već rekli, stranku je fizički  uzurpirao Čolak, neregularno, pače protustatutarno izabran za zamjenika, pa onda od nelegalnog Predsjedništva izabran za „vršioca dužnosti predsjednika stranke“ (nepostojeća stautarna kategorija) da bi se zatim sam proglasio predsjednikom.

Glavni tajnik, ne želeći kršiti zakon korištenjem nevaćeg pečata daje ostavku.

Pečat je u  Službenom listu proglašen nevažećim.

U nedostatku osnovne stranačke infrastrukture, Ante Čolak i Krešimir Zubak osnivaju „izborni stožer“ sastavljen od Laure Bošnjak (jaranica Bojana Zeca – Filipovića, predsjednika LDS-a) i izvjesnog Fadila. Njima je obećana i plaća za organiziranje predizbornih aktivnosti, koju naravno neće dobiti jer će biti glavnooptuženi za izborni debakl koji ih neumitno čeka i na koji su se pripremili onog dana kada su za račun tuđih interesa odlučili rušiti HSS i Lovrićevu.

Taj utopijski  izborni stožer ima tako cilj da Ivan Krndelj pobijedi u utrci za potpredsjednika RS. Nekoliko je problema s kojima će se suočiti. Prvi je da Krndelj nema potporu svih organizacija HSS-NHI u RS-u a drugi je da nema ni približno prijavljenih Hrvata za glasovanje poštom kao za izbore 2006. odakle je tadašnji NHI crpio podršku.

S druge strane, u stranci se spremaju i novi potresi. Krešimir Zubak odavno je počeo „čišćenje“ HSS-ovih kadrova. U Predsjedništvu (22 člana) od HSS-ovaca osim Krndelja sjedi još i uspavana Biljana Miketin i Ante Čolak. Ostali su NHI kadar koji će Čolaku dati nogu kao i Ljiljani Lovrić.

Bit će to završna faza NHI-zacije HSS-NHI-a nakon koje će otići i preostali kadrovi nekadašnjeg Tadićevog HSS-a.

U ovaj scenarij barem ubjeđuju NHI-ovce Krešimir Zubak i Drago Džambas, nastojeći zaustaviti osipanje nekadašnjih NHI kadrova. Ipak, da je osipanje sveprisutno pokazuju i podaci s terena.

Većina organizacija potpuno je nezadovoljna radom stranke i cijelim sukobom koji je samo privremeno potisnut. Kampanja nije ni počela, HSS-NHI-a nema ni na jednoj anketi dok su mu pod Lovrićevim vodstvom svi anketari davali nekakve postotke.

HDZ90 ne daje obećanu podršku kandidatima u RS-u, a neke organizacije otvoreno pitaju zbog čega je smijenjena organizacija HSS-NHI u ZHŽ koja se čini življa od cijele stranke!?

Ante Čolak predviđa da će HSS-NHI nakon izbora imati zastupnike (množina) u Livanjskom, srednjobosanskom i posavskom kantonu.

U Posavskom sigurno neće jer je većina kvalitetnih kadrova otišla u Posavsku stranku (osnovano od HDZ1990 još u vrijeme kada im se smjena Ljiljane Lovrić  nije činila izgledna), u srednjobosanskom neće dobiti ni jedan mandat zbog relativno visokog izbornog praga i nezadovoljstva općinskih organizacija pučem protiv predsjednice iz Srednje Bosne.

U livanjskom kantonu mandat možda i bude zbog niskog praga.

O Krndelju kao potpredsjedniku suvišno je govoriti. Dovoljno je vidjeti njegove „srčane“ medijske nastupe i jasni su kapaciteti ovog bivšeg suradnika UDBE.

O federalnim zastupnicima Čolak može samo fantazirati jer za to je potrebno prijeći izborni prag, koji zbog odricanja neprijateljske Hercegovine Čolak sigurno neće preći. 

Udarac na Ljiljanu Lovrić tako postaje i najveća Čolakova politička greška. Koja će ga na kraju stajati političke karijere i imidža dželata vlastite stranke. Barem kad je o hrvatskom političkom kadroviranju riječ. Nitko neće ukopnike vlastite stranke. Dobrodošao možda bude u nekoj bošnjačkoj laburističkoj opciji.

Ljiljanino vrijeme, vrijeme nasilno otpisane predsjednice, tek dolazi nakon 3.10.

Dan D za Čolaka i Zubaka upravo je isti taj da - 3.10.,  kada će i članstvo HSS-NHI-a konačno uvidjeti da im je kormilarski dvojac namjenio sudbinu Atlantide.

Sa Čolakom je izvjesno hazarderstvo do kraja.

Sa Ljiljanom im je bila izvjesna politička budućnost.

Računi će se ispostavljati nakon izbora. Što političkih a što i pravnih.

Previše je osobne klevete i uvreda otišlo iz Čolakovih i Tomaševićevih usta da bi Lovrićeva ostala na tome.

Ako je u habitusu Ante Čolaka da ostaje dužan svakome, u Lovrićevom nije...



Ured za dubinsko informiranje HSS-NHI