Čović: Predsjedavajući Savjeta ministara biće iz HDZ-a BiH

"Kampanja je uistinu u punom jeku, ulazimo u završnu fazu. Mi smo već četiri-pet mjeseci u fazi priprema za ove opće izbore. Napravili smo određene tri faze koje su nam dale dovoljno osnove da već možemo kazati kako će HDZ BiH dobiti dvotrećinsku potporu hrvatskih glasova u BiH", ocjenjuje Čović.

NN: Hoće li Borjana Krišto, kandidat HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva, uspjeti da pređe magični prag od 130.000 glasova, koliko je, otprilike, potrebno da uđe u Predsjedništvo BiH?

ČOVIĆ: Ako je 130.000 glasova dovoljno da se uđe u Predsjedništvo BiH, Borjana Krišto je već u njemu. Mišljenja sam kako će Borjana Krišto imati bar 10.000 glasova više od HDZ-a BiH.

NN: Stalno izjavljujete da sadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić (kandidat SDP-a BiH i na narednim izborima za istu funkciju) nije predstavnik hrvatskog naroda u toj instituciji. Nedavno je objavljeno i istraživanje Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) po kome Komšića podržava 40 odsto birača, dok Borjanu Krišto deset puta manje. Kojom strategijom HDZ BiH može to stanje da promijeni?

ČOVIĆ: Prije svega, pitanje je da li je to stanje? Je li moguće da mu Bošnjaci daju dvostruko više glasova potpore nego gospodi Silajdžiću, Izetbegoviću i Radončiću zajedno? Po tom istraživanju to je tako, no pitanje je je li to moguće? Komšić ima 39 posto, a oni svi zajedno 20 posto. Znači, upitna je vjerodostojnost tog segmenta istraživanja, a što se tiče Željka Komšića mislim kako je konačno došlo vrijeme da bošnjački narod razumije da nije dobro "uvaljivati kukavičje jaje" ponovno Hrvatima i da bošnjački narod mora biti svjestan da time podvaljuje i sebi i BiH. Nemam ništa protiv Željka Komšića, ali ako ga bošnjački narod podržava 40 posto, onda je on trebao biti bošnjački kandidat za člana Predsjedništva BiH i sve bi bilo riješeno. Njega bi narod izabrao, on bi uistinu imao dobru potporu, ali nema potrebe ulaziti u borbu koja je ustavno definirana hrvatskom narodu i hrvatskom članu Predsjedništva BiH. Znači, Željko Komšić treba prihvatiti takav odnos što, naravno, neće jer da je htio to ne bi uradio. Poruka bošnjačkog naroda mora biti drugačija - bošnjački narod se ne bi smio na ovakav brutalan način uplitati u izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

NN: Jedan od razloga što je na prošlim izborima pobijedio Komšić je, kako tvrdite, razjedinjenost hrvatskog biračkog tijela. Isto ponavljate i u predizbornoj kampanji. Kako može doći do ujedinjenja tog biračkog tijela?

ČOVIĆ: Prije svega, dokle god budemo prinuđeni da imamo samo jednog kandidata vrlo jasno govori kako hrvatski narod u BiH nije jednakopravan u BiH. Srbi mogu imati dva ili tri kandidata i da im nitko ne može utjecati na izbor, isto tako i Bošnjaci mogu imati dva ili tri kandidata, zašto tražiti od Hrvata da se ujedine. Druga stvar - čak da se i svi Hrvati ujedine, a zbog malobrojnosti, ako bi se Bošnjaci odlučivali na ovakav način nama je nedostatno i 250.000 glasova. Bošnjaci u kalkulacijama, ako ih naprave kao strategiju, bez problema uvijek mogu imati dva člana Predsjedništva BiH. To je ono na čemu HDZ BiH inzistira da se mijenja jer nije korektno, iako izborni zakon to omogućava. To je vrlo loša poruka hrvatskom narodu u BiH.

NN: Poručili ste Martinu Ragužu, kandidatu HDZ-a 1990 za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da se povuče u korist Borjane Krišto. Da li je to učinio, te da li će, kako ste izjavili, dobiti mjesto u Vijeću ministara BiH i koje?

ČOVIĆ: Što se tiče Martina Raguža, obavio sam s njim razgovor i ponudio mu upravo tako - da se povuče, prije svega, iz razloga što sam uvjeren da on ne može ostvariti ništa spektakularno na ovim izborima, osim što može skinuti jedan broj glasova. Drugim riječima, ono što nama skine izravno je dao Željku Komšiću. Ostavio sam mu prostor od mjesec dana da razmišlja o tomu, ponudili smo mu i poziciju u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti u jednoj varijanti. Ponuda vrijedi i dalje. Od njega i dalje očekujem da pokaže razum. Ako ostane pri svom stavu, izravno ide na ruku Željku Komšiću, isto kao što je i 2006. godine to učinio Božo Ljubić.

NN: Vi ste već bili hrvatski član Predsjedništva BiH. Šta u suštini, kako ističete, hrvatski narod ima od svog predstavnika u toj instituciji?

ČOVIĆ: Ima mnogo. Koliko god je ta dužnost protokolarna, to je samo privid. Članovi Predsjedništva BiH predlažu mandatara Vijeća ministara BiH, kreiranje vanjske politike. Mi zadnje četiri godine nemamo svog člana Predsjedništva BiH, nemamo niti ministra ili zamjenika ministra vanjskih poslova. Pa valjda je jasno koliki je danas naš utjecaj u kreiranju vanjske politike. Svoj glas i poruke morate na nekakve nesustavne i neprotokolarne načine slati svijetu. Osobno sam se u posljednjih šest mjeseci sastao sa šest ili sedam predsjednika i premijera država u susjedstvu, isto toliko dužnosnika Europske unije da bih, na neki način, kao predsjednik HDZ-a BiH, stožerne stranke hrvatskog naroda u BiH, poslao poruke koje bi netko drugi trebao slati kao hrvatski član Predsjedništva BiH. Članovi Predsjedništva BiH definiraju i sigurnosnu politiku, utječu na nju, imenuju generale OS-a BiH, oni imenuju guvernera Centralne banke i njegove zamjenike. Ogromne su ovlasti tri člana Predsjedništva BiH. Isto tako, niti jedan dužnosnik iz svijeta nije došao u BiH, a da se prvo nije sastao sa tri člana Predsjedništva BiH. Jasno vam je kakve su poruke dobivali od Željka Komšića kada su u pitanju Hrvati.

NN: Već se, iako je do izbora ostalo još dvije sedmice, spekuliše ko bi mogao činiti parlamentarnu većinu na državnom nivou. Da li ima stranaka s kojim nećete ići u koaliciju i po cijenu da budete u naredne četiri godine opozicija?

ČOVIĆ: Prije svega, mi smo u kampanji kako bi bili u vlasti, te kako bi mogli utjecati na razne poteze koji se očekuju u smislu sređivanja stanja u BiH i ustavnom, ali i općenitom. Mi činimo sve kako bi uvjerljivo dobili ove izbore. Smatram kako se bez HDZ-a BiH neće moći napraviti vlast u BiH. Slično je mislim i kod SNSD-a. Na bošnjačkoj političkoj sceni, meni se čini, kako će biti tri ili čak četiri stranke u sličnom statusu. Za vlast na državnoj razini trebat će barem dvije bošnjačke stranke. Ono što je problem je da stranke uvelike dezavuiraju postojanje Hrvata u BiH kroz hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

NN: Da li već, ako HDZ BiH uđe u vlast, imate kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, pošto bi na tu funkciju u narednom mandatu trebalo da bude postavljen predstavnik iz hrvatskog naroda?

ČOVIĆ: Siguran sam kako će HDZ BiH imati svog predsjednika Vijeća ministara BiH iz prostog razloga što ta dužnost pripada sada hrvatskom narodu u BiH po dogovoru, koji smo davno napravili iako opet SDP šalje signale kako je to mjesto eventualno za njih. Želim im poručiti kako neće uopće biti u vlasti nakon ovih izbora, a ne da će moći odlučivati o tomu tko će biti mandatar Vijeća ministara BiH. Ne dao dragi Bog da pokušaju i na taj način poslati poruku da Hrvatima ne pripada ta dužnost u predstojećem četverogodišnjem razdoblju. Naravno, HDZ BiH ima mogućnost unutar svoje strukture da ima više kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

NN: Optužuju Vas i da ste sklopili sramni dogovor s Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a, da građani u RS, prvenstveno mislim na Hrvate, svoj glas daju kandidatima SNSD-a u tom entitetu, kao i da Srbi u FBiH daju glas HDZ-ovim kandidatima. Kakvu povratnu informaciju imate s terena, da li će ljudi to i uraditi?

ČOVIĆ: Prije svega, ljudi nisu nikakvi strojevi. Ponosan sam na svaki dogovor koji sam, kao predsjednik HDZ BiH i kao pripadnik hrvatskog naroda, napravio sa srpskim i bošnjačkim predstavnicima u BiH.

NN: Stalno potencirate da je u BiH hrvatski narod u nezavidnom položaju. U Federaciji BiH ste čak i u vlasti. Kako to popraviti i da li dio odgovornosti snosi i službeni Zagreb?

ČOVIĆ: Ne bih optuživao službeni Zagreb oko ovoga. Od službenog Zagreba očekujem da nam bude vjetar u leđa, da u njemu imamo jednog strateškog partnera, a mi trebamo biti svjesni da se sami moramo izboriti za svoju poziciju u BiH i da o tome moramo razgovarati s ključnim predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda u BiH. Mi nećemo popraviti svoju poziciju sve do trenutka dok ne dobijemo novi Ustav koji će omogućiti hrvatskom narodu u BiH istinsku ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda u BiH.

NN: Da se vratimo svakodnevici. Da li je po Vama došlo vrijeme da se zatvori OHR?

ČOVIĆ: Smatram kako je vrijeme za zatvaranje OHR-a bilo još odavno. Osobno sam još prošle godine govorio kako je OHR trebalo transformirati u Ured specijalnog predstavnika EU. Nemam ništa protiv Valentina Incka, ali što se tiče institucije OHR-a, ona u ovom trenutku više šteti nego što pomaže razvoju unutar BiH. Dokle god je ovdje OHR, određeni će političari, a dominantno bošnjački, kada god im je teško, pozvati se kod OHR-a i tražiti pomoć od njih. Jednostavno, nemate ljude koji traže rješenja nego vode alibi politiku.

NN: Jesu li Sud i Tužilaštvo BiH ispunili vaša očekivanja, zbog čega su uspostavljeni i, po Vama, da li su oni nelegalno uspostavljeni, te da li vode samo montirane procese koji služe za kompromitovanje osoba koje ne žele da sarađuju s međunarodnom zajednicom?

ČOVIĆ: Nažalost, pravna država BiH nije zaživjela kao takva, pravne institucije države niti izbliza nisu na razini na kojoj su potrebne biti. Neke promjene su učinjene, ali previše je tu još politike, osobito one međunarodne. HDZ BiH je u svom prijedlogu ustava definirala da na državnoj razini imamo Vrhovni sud kao apelacijsko tijelo, da imamo Ustavni sud koji nije klasično pravno tijelo, nego političko istovremeno, a da se na srednjoj razini rješavaju sve aktivnosti.

NN: Treba li da dođe do popisa u BiH i kako pomiriti različita politička mišljenja oko tog pitanja?

ČOVIĆ: Tu nema različitih političkih mišljenja, nego političkih igara. Mi smo se u prudskom procesu vrlo jasno usuglasili da popis pučanstva u BiH ide 2011. godine i da se svakome omogući da se izjasni o svojoj nacionalnosti, vjeri, jeziku, itd. te da primjena ide četiri godine iza popisa, kako bi stvorili jedan snažniji val omogućavanja i poticaja povratku u BiH. Bila bi velika šteta za BiH da taj popis ne napravimo. Svi elementi moraju biti obvezni. BiH je zemlja u kojoj žive tri konstitutivna naroda i ostali građani.

NN: Očekujete li do kraja godine ukidanje viza za građane BiH?

ČOVIĆ: Mislim kako smo završili taj posao i da od 1. siječnja 2011. državljani BiH neće više imati to ograničenje.

NN: Vi, Dodik i Sulejman Tihić, lider SDA, ste bili na udaru pojedinih medija zbog vaših razgovora i sporazuma iz Pruda. Mislite li da će se tačke dogovora iz Pruda moći realizovati nakon opštih izbora ili možda očekujete neki novi Prud u istom ili nekom drugom sazivu?

ČOVIĆ: Prije svega, mislim kako će prudski proces i dogovor iz Banjaluke, koji smo stavili na dokumenta nas trojica, biti osnova za svaki naredni dogovor. Tu se našao jedan kompromis između tri naroda i vrlo se jasno pokazalo kako svi možemo biti zadovoljni. Hoće li to raditi ova trojica ljudi, ili će se tu još netko priključiti ne znam, ali ne dvojim kako će to biti osnova za svaki naredni dogovor.

NN: Stalno tvrdite da će doći do ustavnih promjena nakon oktobarskih opštih izbora i da će se položaj Hrvata u cijeloj BiH popraviti. Kako ćete to ostvariti? Da li će Hrvati dobiti svoj entitet?

ČOVIĆ: Sporazum iz Kreševa - Kreševska deklaracija jasno je kazao što žele Hrvati, koji je to okvir - u prudskom sporazumu smo to jasno napisali - a HDZ BiH kao odgovorna, stožerna stranka hrvatskog naroda u BiH, je napisala prijedlog novog Ustava BiH s kojim su upoznati svi domaći i inozemni dužnosnici, javnost, on je već mjesecima dostupan na našoj službenoj web stranici. U njemu smo kazali kako BiH treba urediti na tri razine vlasti, a na središnjoj razini vlasti imamo četiri teritorijalne jedinice u kojemu će Sarajevo biti organiziran kao distrikt, a da druge tri jedinice imaju svoja sjedišta u Tuzli, Banjaluci i Mostaru. Bitno je da je sadržan diskontinuitet teritorija. Vjerujem kako je to model koji nudi kompromis između kolektiviteta i građanskog i kako je to realnost BiH.

Terorizam ima logistiku u BiH

NN: Veliki problem BiH su radikalni islamisti (vehabije) i sve češće terorističke prijetnje i akcije. Sjetimo se samo nedavnog napada na Policijsku stanicu u Bugojnu. Kako tome stati ukraj?

ČOVIĆ: Malo prije sam govorio o pravnoj državi. I to je segment pravne države. Ako sve institucije, nadležne za sigurnost države, ne surađuju, naravno, tada cvjeta prostor i za ovakve aktivnosti. Mislim kako je to ogromna prijetnja BiH iako se drži pod nadzorom. Činjenica je kako je ovo u Bugojnu poruka svih poruka. Pazite, ako se unutar jednog naroda događaju takve aktivnosti, što očekivati onda od ljudi koji danas negdje mirno leže i čekaju trenutak kada će na sličan način djelovati među Hrvatima, među Srbima, sasvim je svejedno. Naravno, ne zaboravite napad na FIS u Vitezu, autobombil u Mostaru 1997. godine, od iste strukture ljudi. Postoji dobro organizirana skupina ljudi, koja ima dobru logistiku i pitanje je gdje izvorište te logistike. S tom strukturom ljudi se treba obračunati.

nezavisne.com