U Muću održana komemoracija za pripadnike Bugojanske skupine

... kojom su oni pokušali u ljeto 1972. godine dignuti ustanak protiv tadašnje Jugoslavije, ali su ih pripadnici tadašnje jugoslavenske snage pobili u zaseoku Leskur u Gornjem Ogorju na padinama planine Svilaj gdje u čast njima podignuto spomen obilježje.

Na spomen ploči su ispisana imena četvorice stradalih Petra Bakule, Filipa Bešlića, Ilije Glavaša i Stipe Ljubasa te natpis: "Domoljubi Bugojanske grupe u temelje Domovine Hrvatske živote ugradiše".

Bugojanska je skupina, koja je u lipnju 1972. upala u tadašnju Jugoslaviju brojala 19 članova, a jugoslavenske snage, odnosno tadašnja milicija te JNA i Teritorijalna obrana su ubile ili streljale njih 18, dok je jedino najmlađi od njih Ludvig Pavlović osuđen na 20 godina zatvora, ali on je poginuo kao hrvatski branitelj u Domovinskom ratu, piše slobodnadalmacija.hr.

Komemoraciju i misu zadušnicu zajednički su organizirali Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo (HKDD) iz Sarajeva i Hrvatska mladež Uzdanica (HMU) iz Zagreba.

Predsjednik HKDD-a don Ante Jelić je na misi zadušnici obraćajući se nazočnima istaknuo kako je Bugojanska skupina koja je izvela akciju Fenix 1972. godine "bila prva hrvatska oružana postrojba poslije 1941. godine".

"Bugojanska skupina predstavlja početak borbe za slobodu Hrvatske, odnosno za hrvatsku slobodu, koja je ostvarena dvadeset godina poslije u Domovinskom ratu", rekao je don Jelić.

Župnik u Ogorju fra Stipe Bešlić je u propovijedi na misi zadušnici naglasio kako nikada ne smijemo zaboraviti žrtvu koju je priložila Bugojanska skupina za slobodu Hrvatske domovine.

"Oni su naši velikani, dali su svoje živote za Domovinu", kazao je fra Stipe Bešlić.

Damir Gabrić, izaslanik župana splitsko-dalmatinskog Zlatka Ževrnje, obraćajući se nazočnima na komemoraciji, istaknuo je kako trajno moramo biti zahvalni Bugojanskoj skupini jer su 1972. godine kada su ušli u Jugoslaviju protiv sebe "imali Udbu koja je tada bila toliko moćna, a i danas je, nažalost vrlo moćna".

"Svjedoci smo da Njemačka želi uhvatiti one ljude koji su ubijali Hrvate. No, u Hrvatskoj se donosi zakon radi jednog čovjeka (Josipa Perkovića) kako bi se izbjeglo njegovo izručenje Njemačkoj. Nijemci se tomu čude i kažu - 'čudnih svata tih Hrvata, mi hoćemo uhvatiti onoga tko ih je ubijao, a oni ga ne daju'", istaknuo je Gabrić.

Jedan od poznanika Bugojanske skupine Miro Bošnjak je u obraćanju nazočnima na komemoraciji istaknuo kako se ta skupina ubacila preko Dravograda u Jugoslaviju 20. lipnja 1972. godine, s namjerom da stigne na Tromedju, tj. na planinu Radušu, na području općine današnjeg Uskoplja (BiH), a imala je zadatak da pokrene ustanak na području južne Hrvatske, Like i Hercegovine.

"Već 25. lipnja 1972. godine dolazi do prvog sukoba Bugojanske skupine s milicijom, a potom i s JNA, i Teritorijalnom obranom (TO). Jugoslavenske snage su činile oko 30.000 pripadnika SUP-a (milicije, JNA i TO), koje su pokušale uništiti Bugojansku skupinu. To im je naposljetku i uspjelo, uz pomoć doušnika i Udbe, tek nakon 37 dana", pojasnio je Bošnjak.

Rodbina i prijatelji stradalih iz Bugojanske skupine, te predstavnici braniteljskih udruga iz Domovinskog rata i predstavnci lokalnih vlasti položili su vijence i zapalili svijeće na spomen obilježju u zaseoku Leskur u Gornjem Ogorju kod Muća.