TISUĆE LJUDI U KOLONI SJEĆANJA ''Izveli su ga na ispitivanje i otada više ga nisam nikad vidjela...''

Vukovar 2023.
Dalmatinski portal

Od nekadašnje ratne bolnice koja je u danima opsade trpjela udare mnogobrojnih projektila do Memorijalnog groblja putem dugim 5,5 km - krenula je Kolona sjećanja.

Vukovar i cijela zemlja - prisjećaju se najtežeg dana u novijoj povijesti kada je 91. godine, nakon 87 dana nadljudskog otpora slomljena obrana Grada Heroja koji su zatim okupirale JNA i srpske paravojne postrojbe te počinile brojne zločine. Istoga dana kada je slomljena herojska obrana Vukovara, u Škabrnji je počinjen pokolj. 

Paul Nicolier, brat Jean-Michela Nicoliera, francuskoga dragovoljca ubijenog na Ovčari, izjavio je kako je dolazak u Vukovar uvijek ispunjen emocijama i da je uvijek zadovoljstvo sresti se s ljudima u Vukovaru, prenosi HRT.

''Uvijek je zadovoljstvo susresti se s ljudima u Vukovaru'', rekao je Nicolier dodavši da njegova majka zbog bolesti nije mogla doći.

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 32. obljetnica stradanja toga grada u Domovinskom ratu ove se godine obilježava pod geslom "Vukovar, moj izbor i u dobru i u zlu", uzetog iz riječi vukovarskog dragovoljca, pripadnika HOS-a Jean-Michela Nicoliera, ubijenog na Ovčari 20. studenoga 1991. godine.

Obljetnica u Škabrnji

Obilježavanje 32. obljetnice zločina koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba pod zapovjedništvom Ratka Mladića, počelo je u subotu okupljanjem sudionika komemoracije na zapadnom ulazu u mjesto.

Iz naselja Ambar, na početku Ulice 18. studenoga 1991., u 10 sati krenula je kolona sjećanja - mimohod do Spomen-obilježja masovne grobnice, gdje su uz članove obitelji poginulih branitelja i civila vijence položila službena izaslanstva.

''Političari neka zašute''

Posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković poručio je da bi političari na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje trebali zašutjeti jer ovo nije vrijeme kampanje.

''Očekujemo da ovo stvarno bude hodočašće mučenicima za domovinu, jer oni to jesu i da državni vrh poštuje postulate za koje smo se borili i da bude jedinstven i da to zajednički iskazuju na taj dan. Drugim riječima, političari neka zašute, ovo nije vrijeme kampanje'', rekao je novinarima Borković, poznat kao Mladi Jastreb na obilježavanju Dana sjećanja.

Smatra da bi političari trebali biti odgovorniji. To je, kaže, javna dužnost i obveza prema narodu, a ne njihovi osobni interesi.

''Teško je doći na groblje i paliti svijeću''

Reporter HTV-a Marin Ćurić razgovarao je s Mandom Patko, predsjednicom Udruge "Vukovarske majke". 

Manda je rekla kako je bilo puno informacija o njenom nestalom mužu Stjepanu, još u progonstvu da je viđen u Mitrovici u logoru.

''Informacije nisu bile točne, kao i da je bio u Negoslavcima u logoru, ali čula sam da osobe koje su tamo bile da su likvidirane. Jedino znam da je bio u logoru u Veleprometu i znam tko ga je izveo iz barake. Izveli su ga na ispitivanje, i otada više ga nisam nikad vidjela. Teško je doći na groblje i paliti svijeću. Teško je doći i gledati grobove, imena ljudi s kojima ste živjeli i radili, a vi nemate gdje zapaliti svijeću'', rekla je Manda Patko.

Među poginulima 34 djece

 Djeca su posebne žrtve ratna razaranja grada. Njima su ratna vukovarska zbivanja doslovno ukrala djetinjstvo. Bili su primorani naglo odrasti. Među poginulima je nažalost bilo i trideset četvero djece.

I žene su u Domovinskom ratu bile višestruke žrtve. Ubijane i silovane. Majke koje se ostajale bez djece. Supruge bez muževa. No, nisu se predavale. Bilo je i onih koje su se odlučile aktivno uključiti u obranu svoje domovine. Stati rame uz rame muškarcima na prvim crtama.

1853 nestalih

Pitanje nestalih osoba najteža je zaostavština Domovinskog rata koja je i danas nakon tri desetljeća od ratnih događanja neriješena. Za 1853 osobe se još traga, a čak 520 nestalih je upravo s područja Vukovarsko-srijemske županije. U posljednjih nekoliko godina prema Srbiji je upućeno desetak traženja, no konkretnih pomaka još nema.

Igor Dunaj razgovarao je s Katicom Majić majkom koja još uvijek traži svoga sina, i suprugom poginulog branitelja. Marija Njirjak jedna je od vukovarskih majki koje su se 1991. stavile na raspolaganje gradu Vukovaru. Mlađi sin je preživio pad Vukovara, a dvojicom svojih sinova i danas traga.

Jean Michel Nicollier: Vukovar je klaonica

Jean Michel Nicollier bio je jedan od oko dvije tisuće vukovarskih branitelja. Ali upravo on postao je jedan od simbola herojske obrane grada. Tada je imao 25 godina, a iako nikada nije bio u Hrvatskoj došao ju je braniti. Stigao je sam i pridružio se postrojbama HOS-a. Nakon karlovačkog ratišta sa suborcima je stigao u Vukovar.

Ranjen je na Sajmištu 9. studenoga nakon čega je završio u bolnici gdje je uoči sloma obrane grada dao intervju francuskoj televiziji. Odbijao je napustiti Vukovar i Vukovarce i poručio "To je moj izbor, i u dobru i u zlu". Upitan što za njega simbolizira Vukovar, odgovorio je - klaonicu. To je rekao samo nekoliko sati prije nego što je s ostalim ranjenicima odveden na Ovčaru gdje je mučen i ubijen.

Dragutin Guzovski prošao je pakao logora

Dragutin Guzovski, predsjednik HDLSKL-a Vukovarsko-srijemske županije - u srpskom je logoru proveo šest i pol mjeseci. U samici je proveo 126 dana, a kad je izašao imao je 56 kila, osam polomljenih rebara, slomljenu prsnu kost i napuklo desno rame.

Prvi je podnio privatnu tužbu protiv Republike Srbije. S njim je kod Vodotornja razgovarala Melita Homa. 

Angelo Žilić, najmlađi civilni stradalnik u Škabrnji

Zločinačkim napadom na Škabrnju je osobno zapovijedao Ratko Mladić. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Škabrnjane najviše boli što nisu dobili traženu pravosudnu satisfakciju. Gotovo nitko ozbiljan nije odgovarao za počinjene zločine. Satisfakcija nije stigla ni u obliku isprike pa se ovu godinu veliki broj Škabrnjana usprotivio dolasku predstavnika SDSS-a u njihovo selo.

Škabrnjani, znaju gdje su bili 1991. Bili su u svojoj Škabrnji i pokušali je obraniti svim snagama. Tih se dana u razgovoru s Edijem Škovrljem prisjetio Angelo Žilić, najmlađi civilni stradalnik u Škabrnji.