Ima li smisla raskinuti ugovor o kreditu s bankom?

Budući da je i kreditni odnos između klijenta i banke obvezni odnos, spomenuti zakon sadrži i odredbe o mogućnosti izmjene ili čak raskida ugovora u slučaju "promijenjenih okolnosti". Enormni skok tečaja franka u odnosu na kunu mogao bi se podvesti pod promijenjene okolnosti, jer takav skok nitko nije mogao predvidjeti.

Ako bi građani pokrenuli parnicu sa zahtjevom da se ugovor raskine, banci bi vratili iznos uzetoga kredita, a ona njima iznos već plaćenih rata. U slučaju izmjene ugovora dužnici bi mogli tražiti da se rata obračunava prema nekoj drugoj valuti ili košarici valuta. Ipak, sve to dobro zvuči samo u teoriji, objašnjava Davor Banović, sudski vještak za financije.

"Moguće je prema Zakonu o obveznim odnosima izmijeniti ili raskinuti kreditni ugovor ako su promijenjene okolnosti, a rast tečaja franka jest promijenjena okolnost. Izmjene ugovora prema kojoj bi se rata obračunavala prema košarici valuta, a ne tečaju franka također je dobro rješenje. No, valutna klauzula bitno komplicira tu mogućnost jer bi banke vjerojatno pokušale zadržati pravo na nju. Drugo je pitanje trajnost sudskog postupka. Dok bi sudovi riješili sve te predmete, većina dužnika bila bi već pod ovrhom zbog nemogućnosti plaćanja rata kredita, čime bi već bio ispunjen uvjet za raskid ugovora", kazao je Banović za Vjesnik.

Treba ukinuti valutnu klauzulu, to je rješenje!

Banović smatra da je ukidanje valutne klauzule jedino pravo rješenje. "Valutna klauzula je relikt iz vremena hiperinflacije. U sadašnji Zakon o obveznim odnosima uvrštena je da bi se zaštitilo vjerovnikovo novčano potraživanje. No, rastom tečaja potraživanja banaka ne samo da su zaštićena, nego su one na rastu tečaja i dobro zaradile. Ljudi su dovedeni do očaja, a razlog njihova očaja je djelovanje HNB-a koji je upozoravao, ali nije reagirao. Uvjerljivo smo najpogođenija država u Europi zbog rasta tečaja franka", tvrdi Banović.

Rohatinski ponudio rješenje za spas dužnika

S njim se slaže i Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista , koji napominje da nije za ukidanje valutne klauzule 'preko noći', nego za otvaranje procesa njena ukidanja.

"Kod nas strana valuta obavlja funkciju domaćeg novca. Na taj način nemamo utjecaja na sve što se događa sa stranom valutom, ali posljedice tih događaja utječu na nas. Porezi na aktivu ne rješavaju problem valutne klauzule. Ako se namjerava bankama uvesti porez, onda im treba oporezovati profit", smatra Jurčić.

"Valutnu klauzulu može ukinuti i HNB i Vlada, odnosno Sabor. HNB, kao regulator bankarskog tržišta, nadzire rad banaka i odobrava transakcije. Neka jednostavno prestane odobravati transakcije u kojima se primjenjuje valutna klauzula. Vlada i Sabor mogu to isto učiniti izmjenama Zakona o obveznim odnosima", smatra Jurčić.