Gotovina: 'Ne mogu i ne želim odgovarati za propuste drugih'

Ante Gotovina, Ante Gotovina, Mladen Markač, Ante Gotovina, Mladen Markač, Ante Gotovina, kaznena prijava, policija, Trebinje, ratni zločini

U slučaju da  na ročištu u petak u 9 sati ujutro objavi da odbacuje optužbe za postojanje udruženog zločinačkog pothvata, a granatiranje Knina, Drniša, Benkovca i drugih mjesta prva dva dana Oluje proglasi zakonitim, Gotovina bi mogao odgovarati tek za to što nije kaznio podčinjene za koje je saznao da čine zločine, da pljačkaju i pale kuće nakon Oluje, pa je time odgovoran što nije iskoristio svoj autoritet da spriječi zločine koji su se nakon oslobađanja okupiranih područja mogli očekivati.

Etničko čišćenje

Nadu da bi kazne i Gotovini i Markaču mogle biti bitno smanjene potaknuli su sami suci koji su ovoga ljeta od tužiteljstva zatražili da navede smatra li generale odgovornima po zapovjednoj odgovornosti ako se utvrdi da nisu krivi za nezakonito granatiranje ili da nisu članovi udruženog zločinačkog pothvata.

Ako nisu planirali odbaciti optužbu za nezakonito granatiranje i za zločinački pothvat, zašto bi postavljali takva pitanja?

Ako odbace i zločinački pothvat i nezakonito granatiranje, što ostaje? Optužnica protiv Gotovine i Markača skrojena je za političare, a ne za vojnike: osim zločina u selu Grubori koji se direktno veže na Markača jer su ga počinili njegovi specijalci, u optužnici nema većeg zločina. Ključni je zločin za koji su optužena dvojica generala etničko čišćenje, što je za predsjednika Tuđmana bio poželjan cilj i on to nije tajio.

Kako je to tužiteljstvo naknadno objasnilo, nije Oluja morala biti zločinačka da bi protjerivanje Srba bilo zločin, mogli su svi biti protjerani na potpuno legalan način, uredno osiguranim autobusima, pa da to opet bude zločin. Ako su Gotovina i Markač optuženi kao dio zločinačkog pothvata, kao ravnopravni pripadnici hrvatskog državnog vrha skupa s Franjom Tuđmanom i njegovim ministrima, onda dvojica generala odgovaraju za ono za što bi odgovarali Tuđman i njegovi ministri da su kojim slučajem završili u Haagu: da su htjeli protjerati srpsko stanovništvo i iskoristili za to Oluju, tolerirajući ubojstva staraca te pljačku i palež neviđenih razmjera, sve što se događalo mjesecima nakon što je sedmodnevna vojna operacija Oluja završena.

Zato su i Gotovina i Markač u svom obraćanju sudu na samom kraju suđenja poručili da ne žele snositi odgovornost za djela drugih.

- Ponosan sam ne samo zato što smo pobijedili, nego zato što je šteta prema civilima i njihovoj imovini bila minimalna. Kao osoba duboko žalim što su civili izgubili živote ili što su im kuće srušene nakon operacije. Ne mogu, međutim, odgovarati za ono što su drugi mogli učiniti ili su propustili učiniti dok sam se borio i vodio operacije u Bosni - poručio je Gotovina.

Dvije trećine kazne
Ako sud proglasi da nisu krivi kao članovi udruženog zločinačkog pothvata, nego alternativno po zapovjednoj odgovornosti, Gotovini i Markaču kazne bi se mogle smanjiti. Haag uobičajeno pušta osuđenike nakon što odleže dvije trećine izrečene kazne, a u nju se računa vrijeme provedeno u pritvoru. Gotovina je u zatvoru skoro sedam godina, a Markač oko pet godina, što znači da bi uskoro izašli iz zatvora ako bi im kazna bila smanjena sa 24 na manje od 12 godina, odnosno sa 18 na manje od 8 godina zatvora.

‘Jarnjak mi je naređivao što da radim'
Mladen Markač u svom obraćanju sudu bio je još izravniji od Ante Gotovine: istaknuo je da nije počinio nikakav ratni zločin niti mu je itko ukazao na eventualno neprofesionalno ponašanje Specijalne policije kojom je zapovijedao.

- Samo sam ispunjavao zadatke koje mi je davao ministar unutarnjih poslova - rekao je Markač, prozivajući svog prijatelja i nadređenog Ivana Jarnjaka, bivšeg ministra vanjskih poslova i tajnika HDZ-a koji je u optužnici naveden kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata.

(jutarnji.hr)