Uspon na Pločno posvećen poginulim i umrlim pripadnicima HVO-a

Za uspon na Pločno odabrali smo stazu koja počinje od crkve Sv. Ilije u Masnoj Luci, gdje smo se prije početka puta pomolili

Krenuli smo kružnom turom: Masna Luka, vrh Pločno i spust cestom, prema Jelinku i dalje do Blidinjskog jezera. Budući da se uskoro bliži blagdan Svih Svetih, moram istaći da smo ovaj uspon na Pločno (najveći vrh Čvrsnice) posvetili svim poginulim i umrlim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane. Zahvala planinarima iz planinarskog društva na urednim i markiranim stazama.

Čvrsnica je planinski lanac smještena u sjevernom dijelu Hercegovine, sa najvišim vrhom Pločno 2228 m. Pruža se u smjeru od zapada prema istoku. Čvrsnica je okružena desnom obalom rijeke Neretve na istoku i njenim pritokom Doljanke, koju dijeli od Prenja, sa sjevera Dražanka, a sa južne strane Dugo polje i jezero Blidinje, te sa zapadne strane planina Vran. Planina se sastoji od nekoliko platoa - Plasa i Muharnice na sjeveru, te Male Čvrsnice na jugu. Ima više od deset vrhova iznad 2000 metara, tu su i poznate vertikalne litice - (Pesti brdo, Veliki kuk, Mežnica stijene, Strmenica). Ona također, uključuje i jezera Blidinje, Crepulja i Crljenjak, te kanjon Diva Grabovica, koji se usijeca 6 km u planinu. Zbog svoga položaja Čvrsnica je i u vojnom i strateškom pogledu vrlo zanimljiva. Na njenom najvišem vrhu vojska ex Jugoslavije sagradila je svoju bazu koja je bila jedno od središta za nadzor i prisluškivanje. Baza je i danas u uporabi, a jednim dijelom koristi se i u civilne svrhe. Tu se sada nalazi HT-ovo telekomunikacijsko središte, TV odašiljači, također, tu je geodetski stup sa ispisanom nadmorskom visinom.

Do najvišeg vrha Pločno vodi više planinarskih staza. Jedna od bolje obilježenih i održavanih, zasigurno, je ona koja započinje od crkve Sv. Ilije u Masnoj luci. Do vrha se može stići i terenskim vozilom - makadamskim putom koji je izgradila vojska. Bez obzira koji smjer uspona izabrali, od Masne Luke ili iz smjera Jablanice, ili bilo koji drugi, staze se spajaju u relativnoj blizini vrha. Svaka planina ima svoje posebnosti i ljepote koje je krase, pa tako i Čvrsnica. Zbog materijala od kojega je građena, mnogi njezini dijelovi su vrlo atraktivni (posebno Hajdučka vrata i duboki kanjoni 1000 m duboki), ali i ljubitelji dobrih vidikovaca, zasigurno, će doći na svoje. Svim ljubiteljima prirode, planina i visina preporučujem da barem jednom posjete i Čvrsnicu, jer imaju što vidjeti, a kada to jednom učine poželjet će ponovni susret sa njenim vrhovima.

Ova kružna tura, tehnički nije prezahtjevna, osim dijela u podnožju vrha, gdje treba savladati 200 m visinske razlike vrlo strmog i opasnog uspona po siparu (sitno kamenje). Staza je zahtjevna u smislu fizičke i kondicijske spremnosti svakog pojedinca, obzirom, na dužinu od 22, 7 km. Dolaskom u Masnu Luku odlazimo do predivne franjevačke crkve Sv. Ilije, koja se lijepo uklopila u planinski krajolik. Odmah na početku fotografirali smo se ispred crkve. Od crkve staza vodi kroz gustu šumu crnog bora i bora munike ili bjelokorog bora - najvećeg endemijskog kompleksa u Europi. Posebnost tog crnogoričnog drveta je u tome da smola ostaje unutar drveta, dakle ne izlazi na površinu, što mu daje vrlo dobra svojstva, pa je to drvo praktički neuništivo. Vijugajući staza se umjereno uspinje (1 km) dobivajući na visini 100 m, potom se spušta do predjela Borovca. To je predio gdje su zaljubljenici u prirodu izgradili svoje vikendice, do kojih vodi makadamski put i do kojih se može doći i osobnim automobilom. Terenskim vozilom može se stići još dalje u koliko se želi skratiti uspon na vrh Pločno. Nakon Borićevca slijedi strmi i dugi uspon uz Ćužića kuk (1793 m) i izlazi na manji prijevoj između Ćužića kuka i Štirnjaka. Izlaskom na ovaj prijevoj otvara se prekrasan vidikovac na Borićevac, Dugo polje i na prekrasnu planinu Vran. Sa prijevoja se spuštamo u manju valu, gdje smo odlučili počinuti i marendati.

Nakon odmora i marende u trajanju odprilike 30 minuta, uslijedio je nastavak po dobro označenoj i vidljivoj stazi koja dalje vodi po proplanku kroz klekovinu i kamenjar. Na tom putu, staza krivuda po udolinama - malo gore malo dolje, te u kontinuitetu nastavlja u blagom ili strmijem usponu, prolazeći sve do raskrižja putova. Desno se skrene za Pločno. Od prijevoja između Čužića kuka i Štirnjaka i mjesta marende do križanja putova na dužini 3,5 km savladana je visinska razlika od 200 m i potrebno vrijeme hoda 50 minuta. Čvrsnica je na ovom dijelu značajna po tome što nudi obilje planinske raskoši. Konačno dolazimo u podnožje. Ovo je najzahtjevniji, oštar i naporan uspon po siparu, gdje treba savladati 200 m visinske razlike. Preostaje uspon do vrha Pločno 2228 m - najvišeg vrha Herceg - Bosne. kupan uspon od Masne luke do vrha Pločno 3 h i 40 minuta. Dolazimo na sam vrh Pločno 2228 m.

Ispod vrha nalazi se žig i limena kutija sa upisnom knjigom. U upisnu knjigu smo zapisali slijedeće:"Luka Krstanović, Marijan Radoš - Manje i Ivan Mamić. Tomislavgrad. 25.10.2015. Uspon posvećujemo svim poginulim i umrlim pripadnicima HVO-a. Pokoj vječni daruj im gospodine!" Sa vrha je otvoren vidikovac na sve strane: pogledi se pružaju na istok prema Prenju i Igmanu, na zapad prema Dinari, na sjever prema Vranu i Raduši, na jug prema Čabulji i Biokovu. U našoj neposrednoj blizini - prizor podno hridi i grebena Čvrsnice su fascinantni i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Lijepo se vidi Vilinac, naš prošlotjedni cilj. Vrijeme je brzo proteklo, treba nastaviti spust. Na kraju neizostavne fotografije. Nismo se vraćali istim putem. Krenuli smo kružnom turom makadamskom cestom na Blidinjsko jezero. Čvrsnica je poznata po brzim promjenama vremena. Često se događa da se u roku nekoliko sati izmjene 3 godišnja doba. Vjetar zna na brzinu donijeti oblake, maglu i kišu, a s time i hladnoću i nepovoljne uvjete za dulji boravak na planini. Ovog puta imali smo sreće, dan je bio savršeno lijep.

ISHODIŠTE POHODA:

Masna Luka - crkva Sv. Ilije (n/v 1200 m), vrh Pločno (n/v 2228 m), spust kružnom turom - GSS postaja (n/v 2098 m), te Blidinjsko jezero (1192). Dužina staze 22,7 km. Aktivno vrijeme hoda 7 h i 02 minuta. Vrijeme stajanja 1 h i 30 minuta, te ukupno provedeno vrijeme 8 h i 32 minuta. Pri usponu savladana je visinska razlika 1272 m, a pri spustu 1283 m.

Izvor: sarajlije-tg.com/ Luka Krstanović

29.10.2015 u 06:41