Mostar na raskrižju: Jedinstven ili podijeljen grad

Tražili su se krivci, visoko nametnuti predstavnici donosili su dekrete i zakone, a svi koji po njima nisu bili za jedinstvenu BiH oštro su sankcionirani, često i bez ikakvih valjanih razloga.

Piše: Petar Zrinski/hercegovina.info

Mostar je od tih dana, pa sve do danas bio kamen spoticanja, ali i kamen na kome je međunarodna zajednica lomila zube ne uspijevajući grad na Neretvi dovesti u normalu. Nakon rata međunarodna zajednica je podijelila područje nekadašnje općine Mostar na šest općina (tri hrvatske, tri bošnjačke): Jug, Zapad, Jugozapad i Sjever, Stari grad, Jugoistok. Bošnjačke političke elite su svih tih godina redovito optuživale Hrvate i hrvatsku politiku da od Mostara prave podijeljen grad. Potpomognuti lobistima iz međunarodne zajednice uspjeli su poslati poruku u svijet o Hrvatima kao separatistima koji razbijajući jedinstveni Mostar razbijaju cjelovitu BiH.

Osim separatistima Hrvati su proglašeni još svakojakim imenima iz bošnjačke kuhinje pos strogim nadzorom SDA, a visoki hrvatski dužnosnici dekretima i uredbama su izbacivani iz javnog i političkog života.

Mostar je 2004 godine proglašen jedinstvenim gradom donošenjem Novog statuta Grada Mostara i od tada se grad na Neretvi definira kao jedinstvena gradska cjelina bez općina koje su do tada postojale. Međunarodna je zajednica tim nametnutim Statutom osigurala privilegirani status Bošnjacima u vlasti, ali i mogućnost stalne prevage. U Mostaru je tako nametnut gradski Statut kakav ne vrijedi niti u jednom gradu Bosne i Hercegovine, gdje je na snazi zakon većine, jedan birač, jedan glas. Nametnuti statut značio je da u Mostaru, glas Hrvata vrijedi nekoliko puta manje nego glas Bošnjaka. Diskriminirajuće je da u većinskom hrvatskom gradskome području Jugozapad 14.772 birača izaberu trojicu gradskih vijećnika, a u području Jugoistok (većinsko bošnjačko) o imenima trojice vijećnika odlučuje samo 3.808 birača.

Iako je službeno Mostar ujedinjen grad, ujedinjenje se nikada u potpunosti nije provelo u praksi. Statut Ustavni sud Bosne i Hercegovine zatražio je djelomičnu preinaku Statuta Mostara, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik 2004, te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim.

Od kada je Ustavni sud BiH donio odluku da se sporni statut promjeni zvanična bošnjačka politika okreće se za 360 stupnjeva. SDA koja je godinama zagovarala jedinstveni grad, i zahvaljujući tome ostajala u vlasti sada traži podjelu Mostara. Osim tih zahtjeva čelnici te stranke u svojim istupima zveckaju i oružjem, a na sve to međunarodna zajednica šuti. Ovo je samo jedan u nizu primjer nelogičnosti za državu u kojoj živimo.

Sada niko ne spominje separatizam i podjelu grada koja je nekada značila i rušenje države. U bosanskom loncu možda kuva, ali u hercegavočkom vrije, i sve to zahvaljujući prevrtljivoj politici bošnjačkih lokalnih moćnika. Da su Hrvati zatražili podjelu Mostara organizirale bi se javne sesije Kluba 99 o rušenju BiH, opet bi FTV u svoj program uvrstila specijale "60 minuta" u kojima bi osuđivala hrvatski separatizam, a na naslovnici Oslobođenja bi vjerojatno pisalo da Hrvati Mostara podjelom grada žele povratak u prošlost. Šutnja ovih medija ne znači ništa drugo nego odobravanje inicijative SDA o podjeli Mostara.

Danas nakon svih ovih godina građanima Mostara bi moralo biti jasno tko je kakvu politiku vodio u gradu na Neretvi. Mostar je danas na raskrižju, a kojim putem bi trebao krenuti ovisi o puno toga, a ponaviše o međunarodnoj zajednici. Putokaza za taj put još uvijek nema, ostaje nam da čekamo da li će ga donijeti Valetin Inzko ili će se ipak oko njega dogovoriti lokalni političari.