Mostar: Još uvijek ništa od izgradnje Islamskog centra i konkatedrale

Direktor Zavoda za prostorno uređenje, Salem Bubalo je kazao kako regulacijski plan za spomenuto područje još nije urađen. "Za područje gdje su predviđena ova dva objekta, još uvijek ne postoji regulacijski plan.

Vijeće je donijelo odluku da se krene s pripremama izrade istog, da se izvrše geodezijska mjerenja spomenutog područja, nakon čega bi se pripremio radni materijal koji je potreban za početak izrade plana. Hoće li biti predviđena gradnja Islamskog centra i konkatedrale, ja ne znam. Aplikacije interesanata za gradnjom na ovom području još nisam dobio", kazao je Bubalo dodavši kako očekuje da plan za ovo područje bude izrađen u ovoj godini.

Pitanje izgradnje Islamskog kulturnog centra u Mostaru, koji bi se nalazio u samom središtu Mostara aktualizira se svakih nekoliko mjeseci. Naime, prema predviđenom projektu, investitor, odnosno mostarska Islamska zajednica bi izgradila moderni kulturno - religijski centar u središtu grada, no problem je s dozvolama koje Grad ne izdaje već desetak godina.

U intervjuu, koji je prije nekoliko mjeseci dao za Dnevni list, muftija Seid ef. Smajkić je kazao kako Medžlis islamske zajednice (MIZ) Mostar ne odustaje od izgradnje Islamskog centra.
Kazao je kako je idejno rješenje centra davno predano gradskim vlastima na razmatranje.

Podsjetio je kako je na mjestu gdje bi se Centar gradio nekada bio harem na kojem je Austrougarska napravila željeznicu, te kako MIZ ima moralno pravo kao nasljednici tog prostora na njemu izgraditi vjerski objekt.

"Trebamo imati vjerski centar koji u sebi može ujediniti sve aktivnosti mlade populacije. I to od dvorana, predavaonica, restorana, drugih sadržaja...to Mostar nema. Oni koji negiraju ove ideje ne žele shvatiti da nam je to potreba. Potreban nam je prostor i u njemu bismo imali sve sadržaje potrebne za generacije u 21. stoljeću. Mi smo apsolutno za izgradnju crkve u neposrednoj blizini.

Čak podržavamo i ideju židovske zajednice za izgradnjom sinangoge na Šemovcu. Sarajevo se hvali kako ima katedralu, pravoslavnu crkvu, džamiju i židovski vjerski objekt na prostoru od 15 - 200 metara u trokutu. Pa hajdemo i mi ovdje napraviti takvo nešto, da imamo vjerske objekte i na taj način potiremo prepreke", kazao je tada muftija Seid ef. Smajkić.

Kamen temeljac za izgradnju crkve Kristova Uskrsnuća s pastoralnim centrom postavljen je još davne 1996. u Ulici kardinala Stepinca, kod hotela "Ero". Do svibnja 1999. napravljeni su betonski radovi kripte i dvije etaže pastoralnog centra.

Zbog nedostatka financijskih sredstava i političkih zavrzlama koje je sa sobom donijela izgradnja, radovi su obustavljeni, te uz sva nastojanja nisu još počeli, jer je ova crkva i danas aktualna politička tema u Mostaru.

U kolovozu 2004. biskupijsko - pastoralno vodstvo, na čelu sa biskupom Ratkom Perićem, zaključilo je da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme u financijskom, graditeljskom, stambenom i liturgijskom pogledu za crkvu Kristova Uskrsnuća, te je započela akcija prikupljanja financijskih sredstava za dalju izgradnju crkve.

Oko izgradnje ova dva vjerska objekta u gradu na Neretvi godinama se dižu političke tenzije. Neki su stavljali paralelu između izgradnje Islamskog centra i konkatedrale, te da dalju izgradnju ove crkve koči dozvola za spomenuti centar, što su gradske vlasti demantirale.

Očito je da je i ovdje politika uplela svoje prste i da izgradnje još uvijek nema na vidiku. Kažimo i to kako za izgradnjom na ovom području grada postoji veliki interes među investitorima, ali se ništa ne može raditi sve dok Vijeće ne usvoji regulacijski plan, navodi Dnevni list.