Mile Sesar: Ganga je haiku s kamena kojemu se divimo

Premda su, u mnogim krajevima, danas zavladali novi zvuci s tekstovima bez pouke i glazbom bez senzibiliteta, tradicionalna glazba ostala je postojana, kako među starijim, u novije vrijeme i među mlađim dijelom stanovništva.

U jednom minulom vremenu, ganga se pjevala "od jutra do sutra", a ponosni ljudi sa sela s ljubavlju su je prenosili i širili u druge krajeve.

U jednom od grudskih kafića, caffe baru Lord, sjedili smo s jednim od najvećih poznavatelja gange na ovim prostorima i jednim od suradnika projekta "Grudsko pivanje", Milom Sesarom. Dok se ispija prva kava, Mile nam priča o radu na projektu, prošlosti gange i pokojnim gangašima čiji su stihovi postali bezvremenski.

- Trideset ljudi, 13 pjevačkih skupina muške, a dvije skupine ženske gange radilo je na projektu. Oko godinu dana trajao je ovaj poduhvat. Nije bilo lako. Pripremali smo se dosta, stalno razmišljajući o novim potezima koji će upotpuniti ovu knjigu i cd-e, čijom prodajom i potražnjom smo prezadovoljni. Ljudi su prepoznali gangu kao nešto, što će živjeti i nadživjeti mnoge generacije.

25. travnja ove godine, održana je prva promocija knjiga i cd-a "Grudsko pivanje" i kino dvorana je tada kao rijetko kad bila ispunjena. Raznolik sloj ljudi želio je poslušati te "zvuke s kamena" i vidjeti kako to sve zvuči na jednoj višoj intelektualnoj razini. Predstavljači, gangašice i gangaši to su odradili odlično i tada se vidjela istinska uloga gange u prošlim vremenima, kao i u ovim današnjima.

- U starijim vremenima, momci su išli kod cura na silo. Nije bilo diskoteka i klubova, kao danas. Moralo se više pješačiti, a opet je bilo manje nezadovoljnih nego danas. Putem do djevojaka pjevala se ganga i putničko pjevanje. Rado se pjevalo prije i poslije mise. Sofre iz svakog zaseoka pjevale su kod crkve. Pjesma je bila sastavni dio života. Čobanice i čobani su pjevali dok bi čuvali ovce. Rad u polju, pogotovo u vinogradu bio je ispunjen uz gangu. Jedna poznata iz tog vremena glasi, "pij ga pobro nisi ga poliva, ja sam kopa, ti si namigiva".

U ovakvim razgovorima, nekad se treba sjetiti i onih koji više nisu s nama, ali su mnogo života uložili u gangu. Danas je njihovo pjevanje zapisano i za buduće vjekove. Ljudi koji su gangu prihvatili kao svoju, još ih se rado sjete i to u gostionicama u kojima se ganga najviše izvodi.

- Od danas pokojnih gangaša rado bih izdvojio pokojne Peru Zelina, Manjuku i Vranu Perkanovića. Ti ljudi su imali srce i dušu za gangu i njihove gange su i danas rado izvođene. Kada pjevamo, obično je to u gostionicama, a ja bih izdvojio dvije: Jedna je "Stožer" u kojoj smo snimali Grudsko pivanje, a druga je "Kod Modre" čiji je vlasnik popularni gangaš Modro. Redovno zapjevamo i u boćarskom domu "Biberon". Kako sada stvari stoje, tako bi trebalo biti i ubuduće.

Povijest gange je dosta burna. Mile nam u razgovoru naglašava da je prije nekoliko godina skoro došlo do njenog gašenja i da je opstala najviše zahvaljujući voditelju s Radio Gruda, Tomi Matkoviću, koji je gangu prepoznao kao nešto što treba čuvati i njegovati. Upravo njegovim zalaganjem ganga je danas dio kulturne baštine, no Tomo, uz mr. sc. Joška Ćaletu, gangu planira staviti pod zaštitu UNESCO-a. Tim bi činom ganga postala zaštićena kao izvorno, narodno pjevanje Hercegovine i Dalmacije.

- Tomi možemo biti stvarno zahvalni. Kao i svaki glazbeni žanr i ganga je prošla svoja krizna razdoblja, a posljednju krizu koja je bila među većima uspješno smo pobijedili. U mnogo gangi Radio Grude su opjevane jer je ipak ta radio postaja najviše učinila za promociju ove hercegovačke pjesme. Često zapjevamo "Evo gange za sve dobre ljude, što se piva za Radio Grude".

Uz nadu da će se ubuduće sve više čuti zvuk gange, pozdravili smo se s Milom Sesarom.

Haiku s kamena, u posljednje vrijeme sve više pokazuje koliko uistinu vrijedi. Vrijeme donosi zaborav, tijek života se stalno mijenja, ali ono što uistinu vrijedi i što je rađeno "za sva vremena", nikad ne nestaje niti se mijenja. Tako će biti i s gangom, koja je prošla bune i bunice, a opet je ostala neprikosnovena kraljica glazbenih žanrova Hercegovine i Dalmacije.

BOBOSKA.COM
FOTO:BOBOSKA.COM