Što znamo o najavi gradnje milijunskog data centra kod Mostara?

Podatkovni centar vrijedan oko 530 milijuna eura najnoviji je projekt koji američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy najavljuje u Hercegovini. Tvrtka koja želi graditi Južnu plinsku interkonekciju, plinske elektrane i preuzeti upravljanje mostarskom zračnom lukom sada u Mostaru planira i centar snage 100 megavata. Najavu je Bloomberg Adria objavio 28. kolovoza, nakon razgovora s njezinim predstavnikom u BiH Amerom Bekanom.

Priča o tom projektu počela je mjesecima ranije. U javnosti se kao moguća lokacija spominjala Čapljina, a Bekan je još u travnju govorio o Neretvi kao izvoru hlađenja za podatkovne centre u Hercegovini.

Ranije se spominjala Čapljina

Portal Objavi.ba, u tekstu koji je pripremila novinarka Rubina Čengić o energetskim planovima u BiH, prenio je Bekanovu najavu da bi njegova kompanija podatkovni centar mogla graditi u Čapljini. 

Čapljina se spominje i u komentaru Edina Zubčevića objavljenom 11. svibnja na portalu Nomad, u kojem je pisao o povezivanju plinskih elektrana, podatkovnog centra i korištenja Neretve. Planovi za takav objekt u dolini Neretve bili su, dakle, tema javnih rasprava znatno prije posljednje vijesti o Mostaru. 

U kolovoškoj najavi Mostar je naveden kao mjesto ulaganja, no bez navođenja točne lokacije. 

Zašto je investitoru zanimljiva Neretva?

Bekan je 29. travnja u razgovoru za N1 predstavio plan izgradnje triju plinskih elektrana, u Mostaru, Kaknju i Tuzli, svake snage 400 megavata. Za mostarsku elektranu naveo je krug Aluminija, a zatim spomenuo i dodatni energetski objekt za potrebe podatkovnih centara.

„Četvrta bi bila manja, za data centre, posebno u Hercegovini zbog Neretve kao sistema hlađenja“, rekao je Bekan. 

Podatkovni centri smještaju servere, sustave za pohranu podataka i mrežnu opremu. Uz opskrbu električnom energijom, za njihov je rad potrebno osigurati hlađenje opreme. Međunarodna agencija za energiju navodi da na hlađenje, ovisno o vrsti i učinkovitosti centra, može otpadati od približno sedam do više od 30 posto njegove potrošnje struje.

Bekanova izjava zato otvara vrlo konkretna pitanja za stanovnike doline Neretve: koliko bi vode centar koristio, odakle bi je uzimao i bi li se zagrijana voda vraćala u rijeku? Odgovori ovise o sustavu hlađenja koji investitor odabere i uvjetima pod kojima bi mu bilo dopušteno koristiti vodu.

Što su Data ili Podatkovni centri?

Podatkovni centri su objekti puni servera, odnosno  poslužitelja koji pohranjuju i obrađuju podatke te omogućuju rad internetskih usluga, aplikacija i umjetne inteligencije. Njihova oprema zahtijeva pouzdanu opskrbu strujom i stalno hlađenje, a prema Međunarodnoj agenciji za energiju, podatkovni centri 2024. trošili su oko 1,5 posto svjetske električne energije. 

Ulaganja u velike centre mjere se stotinama milijuna i milijardama, dok broj stalnih zaposlenika može biti razmjerno malen. Primjerice, Meta je za centar Bowling Green u SAD-u najavila ulaganje veće od 800 milijuna dolara i oko 100 radnih mjesta nakon otvaranja, uz više od tisuću radnika na vrhuncu gradnje. 

U Hrvatskoj je najavljen znatno veći projekt Pantheon kod Topuskog, ukupne vrijednosti iznad 50 milijardi eura, koji uključuje kampus procijenjen na 12 milijardi eura te naknadna ulaganja korisnika u računalnu opremu i tehnologiju. 

Za Pantheon je predviđena ukupna snaga od 1.000 megavata, dok se za Mostar spominje 100 megavata. Razmjere potrošnje pokazuje jednostavan izračun: objekt koji cijelu godinu neprekidno troši 100 megavata potrošio bi 876 milijuna kilovatsati struje, a pri 1.000 megavata deset puta toliko. Investitori Pantheona najavljuju 1.500 stalnih radnih mjesta i dodatnih 3.000 tijekom gradnje, dok broj zaposlenih u mostarskom projektu tek treba predstaviti.

Elektranama žele osigurati potrošače plina

Povezanost plinovoda, elektrana i podatkovnih centara proizlazi iz poslovnog plana koji je predstavio sam Bekan.

Za N1 je objasnio da postojeća potrošnja plina u BiH nije dovoljna da bi investitoru opravdala gradnju Južne interkonekcije. Zbog toga AAFS planira elektrane kojima bi osigurao dodatnu potrošnju plina, a proizvedenu struju namijenio proizvodnim pogonima. Podatkovne centre u tom je razgovoru također povezao s planiranom proizvodnjom električne energije. 

Za financiranje projekata Bekan je u kolovozu naveo američku izvozno-uvoznu banku EXIM, razvojnu financijsku instituciju DFC i međunarodne fondove. 

Hercegovina.info već je istraživala AAFS

Hercegovina.info je 11. ožujka objavila dokumentaciju o osnivanju američke kompanije. Prema registru savezne države Wyoming, AAFS Infrastructure and Energy LLC osnovan je 24. studenoga 2025. godine, pod brojem 2025-001823256.

Registrirani agent je Registered Agents Inc., na adresi u gradu Sheridan koju kao administrativnu adresu koristi velik broj kompanija. 

U vrijeme kada je počela nuditi preuzimanje velikih infrastrukturnih projekata u BiH, američka pravna osoba postojala je tek nekoliko mjeseci. Naše je istraživanje zato otvorilo pitanja njezinih poslovnih referenci, financijskih kapaciteta i provjera koje su provele domaće institucije. 

Na čelu kompanije pojavljuju se Jesse Binnall, bivši odvjetnik Donalda Trumpa, i Joseph Flynn, brat njegova bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. U BiH je predstavlja Amer Bekan, poslovni čovjek,  nekadašnji političar i osnivač Prve stranke. 

Joseph Flynn u svibnju je pisao premijeru Nerminu Nikšiću i odbacio uključivanje njegova brata Michaela i Milorada Dodika u poslovne projekte AAFS-a u BiH. Kompaniju je predstavio kao privatnog investitora usmjerenog na gospodarske projekte, bez sudjelovanja u domaćim političkim aktivnostima. Hercegovina.info objavila je i to očitovanje. 

U planovima je i mostarska zračna luka

Interes AAFS-a za Mostar obuhvaća i dugoročno upravljanje zračnom lukom. Hercegovina.info je 5. lipnja objavila detalje njihove samoinicijativne ponude, datirane 28. siječnja, koju je potpisao Joseph Flynn.

Ponuda je predviđala ulaganje između 55 i 75 milijuna eura te koncesiju na 30 godina, s mogućnošću produljenja za još 20. Uz putnički promet, planirani su teretni terminali, logistika, hangari i održavanje zrakoplova. 

U kolovoškom razgovoru za Bloomberg Bekan je najavljeno ulaganje u mostarsku zračnu luku podigao na 100 milijuna eura. 

Investitoru je poslan upit

Najava podatkovnog centra već je izazvala protivljenje dijela javnosti. Na platformi Change.org 3. rujna pokrenuta je peticija protiv gradnje, čiji pokretač izražava zabrinutost zbog korištenja vode i utjecaja na Neretvu. Peticiju je potpisalo preko 3000 ljudi.

U dosadašnjim javnim najavama nedostaju točna lokacija centra, rokovi gradnje i opis sustava hlađenja. Upravo su to podaci koji stanovnicima Mostara i Čapljine trebaju pokazati što bi projekt značio za njihov prostor i rijeku.

Hercegovina.info poslala je upit investitoru o lokaciji i statusu projekta, dozvolama, financiranju, opskrbi električnom energijom te planiranom korištenju Neretve. Zatraženi su i podaci o potrošnji vode, zaštiti okoliša i broju stalnih radnih mjesta. Odgovore ćemo objaviti po primitku.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore