Povratnici iz Njemačke u BiH pokreću privatni posao

putovanje
putovanje

... posao, piše Večernji list BiH.

Potvrdila nam je to i jedna knjigovotkinja koja papire vodi za tri osobe koje su nakon rada u Njemačkoj došle kući i sada žive i rade ovdje kao privatnici. - Vidjeli su koliko je Njemačka uređena država u odnosu na naše okruženje, zaradili su neki novac i sad ga žele u nešto uložiti što će im se dugoročno vraćati i što će moći dobro raditi.

Jedan mladić je otvorio farmu, uvjeren je da će imati gdje plasirati proizvode, a ne želi, pogotovo nakon što je prošao proces u Njemačkoj, da ga bilo tko iskorištava jer je za posao za koji je ovdje zarađivao oko 1000 KM mjesečno u Njemačkoj dobivao 2700 eura. Skoro pet i pol puta više - govori nam knjigovotkinja. Ipak, naglašava da za njemački standard to ipak nije prevelik novac.

- Ali, može se nešto uštedjeti. On je proveo u toj zemlji desetak godina, tako da je, uz dodatne poslove, sigurno mogao zaraditi i uštedjeti za novi početak ovdje. Njemačka ljudima koji znaju zarađivati i uštedjeti, a koji su prepuni ideja, dobro dođe jer se vrate s gotovim novcem i krenu ulagati ovdje. Također, upoznali su se s onim što Njemačka treba i ako su stekli neka poznanstva, uvijek mogu plasirati svoje proizvode - kaže.

A ove godine obilježava se 50 godina od "ere gastarbajtera". Naime, 1968. bivša država sklopila je sporazum s tadašnjom Saveznom Republikom Njemačkom, nakon kojeg je počelo i službeno slanje radnika na privremeni rad u Njemačku i njihovo zapošljavanje na osnovi ugovora o izvođenju radova. Temeljem toga sporazuma dobiven je kontingent od 10.000 radnih dozvola za "izaslane radnike". Kao pravne sljednice taj su sporazum koristile i Hrvatska i BiH.

Istodobno, u vrijeme raspada bivše države Gospodarska komora Jugoslavije predložila je da se kontingenti radnih dozvola podijele po republikama, a osnova bi bila broj stanovnika pojedine republike. Poznati demograf i savjetnik predsjednice RH za demografiju prof. dr. Anđelko Akrap istaknuo je da se još od sedamdesetih godina prošloga stoljeća govori o demografiji, a od devedesetih godina intenzivno na ovim prostorima.

Dok se u susjednoj Hrvatskoj kompletno političko vodstvo uključilo u rješavanje problema iseljavanja, u BiH taj proces sporo ide. Tako su tamošnji procesi ukupni razvojni, ne promatraju se samo rodiljske naknade, nego svi segmenti - od rasterećenja gospodarstva, javne uprave, infrastrukture...

- Nemoguće je pojedinačnim mjerama koje nisu međusobno koordinirane bilo kakve rezultate postići - naglasio je Akrap, koji aktualnu situaciju kada su odlasci i demografska slika u pitanju smatra alarmantnom, gorom i od najpesimističnijih prognoza. Optimizam, ako ništa, nude oni koji se vraćaju i pokreću nešto, a njih, unatoč svemu, ima.