Mostar među rekorderima po rastu cijena stanova, u Neumu kvadrat dosezao 9.000 KM

Cijene stanova nastavile su rasti diljem Bosne i Hercegovine, a među sredinama u kojima je u posljednje dvije godine zabilježen najizraženiji rast nalazi se i Mostar. Istodobno je u Neumu tijekom 2025. godine kvadrat stambenog prostora dosezao i 9.000 KM.

Prema Izvješću o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH, prosječna cijena stana na sekundarnom tržištu tijekom 2025. iznosila je 3.100 KM po četvornom metru, što je 23 posto više nego godinu ranije. U promatranom razdoblju od 2023. do 2025. godine prosječne cijene rasle su u svim analiziranim gradovima i općinama, a najveća povećanja zabilježena su u Mostaru, Zenici i na Ilidži, piše Forbes.

Prosječan kvadrat u Mostaru 2.670 KM

U Mostaru je prosječna ostvarena cijena stana iznosila 2.670 KM po četvornom metru. Evidentirane cijene kretale su se od 500 do 5.070 KM, a statistički uzorak obuhvatio je 144 prodana stana.

Mostar se, uz sarajevske općine, Tuzlu i Zenicu, nalazi i među sredinama s najvećim brojem prodanih stanova. Podaci pokazuju da se najviše kupuju stanovi površine između 40 i 70 četvornih metara, dok je najmanja potražnja za stanovima većim od 100 kvadrata.

Najviša prosječna cijena u Federaciji BiH zabilježena je u Neumu, gdje je kvadrat prosječno plaćan 7.220 KM, a cijene su se kretale od 1.530 do 9.000 KM.

Taj podatak ipak treba promatrati uz određenu rezervu jer je analiza za Neum obuhvatila samo pet transakcija, a uglavnom je riječ o apartmanima namijenjenim odmoru. Kada se promatra klasično tržište stanova, najviše prosječne cijene zabilježene su u sarajevskom Starom Gradu, 4.550 KM, te Novom Sarajevu, 4.350 KM po četvornom metru.

U Centru Sarajeva prosječna cijena iznosila je 4.220 KM, na Ilidži 3.610, u Tuzli 2.930, a u Zenici 2.890 KM po četvornom metru.

Najskuplji stan plaćen 1,3 milijuna KM

Najskuplji stan prodan u Federaciji BiH tijekom 2025. godine nalazi se u sarajevskoj općini Stari Grad. Za stan površine 165 četvornih metara u zgradi izgrađenoj 1900. godine plaćeno je 1.315.000 KM.

Rekordna prodaja kuće zabilježena je u Hadžićima, gdje je nekretnina površine 397 četvornih metara, s parcelom od 1.253 kvadrata, prodana za 1.962.000 KM.

Ukupno su tijekom 2025. godine u Federaciji registrirana 23.398 kupoprodajna ugovora, čija je vrijednost premašila 1,89 milijardi KM. Vrijednost tržišta bila je 13 posto veća nego tijekom 2024. godine, dok je broj ugovora porastao za dva posto.

Na Jahorini kvadrat gotovo 12.000 KM

Rast je nastavljen i na tržištu Republike Srpske, gdje je tijekom 2025. godine evidentirano 18.172 kupoprodajnih ugovora za ukupno 37.950 nekretnina. Ukupna vrijednost transakcija iznosila je 1,37 milijardi KM, približno 210 milijuna KM više nego godinu ranije.

Prosječna cijena stana iznosila je 2.567 KM po četvornom metru, što je za oko 115 KM više nego tijekom 2024. Najveći broj nekretnina prodan je u Banjoj Luci i Bijeljini, a među vrstama nekretnina najviše se trgovalo poljoprivrednim zemljištem.

Najskuplji stan u Republici Srpskoj prodan je na Jahorini za 798.000 KM. Stan ima 66,8 četvornih metara, što znači da je kvadrat plaćen 11.946 KM. Nekretnina se nalazi u objektu izgrađenom 2024. godine, a transakcija je obavljena između dviju tvrtki.

Najskuplja kuća prodana je u trebinjskom naselju Gradina za 600.000 KM. Izgrađena je 1967. godine, ima 316 četvornih metara korisne površine i parcelu od 457 kvadrata.

Prosječna plaća dovoljna za pola kvadrata

Rast cijena sve više udaljava stanove od građana koji nekretninu kupuju kako bi riješili stambeno pitanje. Prema izračunu Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, prosječnom neto plaćom u 2025. godini moglo se kupiti tek 0,51 četvorni metar stana.

Za stan prosječne površine od 55 četvornih metara osobi s prosječnom plaćom bilo bi potrebno nešto više od osam godina, i to pod pretpostavkom da cjelokupan prihod troši isključivo na kupnju nekretnine. U izračun nisu uključeni životni troškovi, kamate ni drugi troškovi kreditiranja.

Bankarski i financijski stručnjak Dino Osmanbegović smatra da velike količine novca, uz ograničenu ponudu roba, usluga i imovine, nastavljaju stvarati pritisak na cijene.

„Velika količina novca traži umanjenu količinu roba, usluga i predmeta za kupoprodaju koji su dostupni na tržištu“, kazao je Osmanbegović za N1.

Upozorio je kako bi tek ozbiljnija gospodarska kriza mogla prekinuti postojeći rast, ali bi takav scenarij imao znatno šire posljedice.

„Vrijednost nekretnina, imovine, aktive i novca pada. Prestaje rast i dolazi do negativnog rasta ili njegova zaustavljanja, kako na planetarnoj, tako i na lokalnoj razini“, zaključio je Osmanbegović.