LOŠE ZA POLJOPROVREDNIKE Najizraženija suša od svibnja do srpnja zabilježena u Mostaru i Sarajevu

LOŠE ZA POLJOPROVREDNIKE Najizraženija suša od svibnja do srpnja zabilježena u Mostaru i Sarajevu
Hercegovina.info

U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen je značajan deficit padalina koji je uvjetovao sušu na širem prostoru Bosne i Hercegovine što je dovelo do šteta u poljoprivredi, ali i ostalim granama gospodarstva - kazala je Feni agrometeorologinja u Federalnom hidrometeorološkom zavodu BiH Sabina Hodžić.

Prema njenim riječima, vremenske uvjete tijekom vegetacijske sezone u ovoj godini obilježili su iznadprosječni toplotni uvjeti, sa vrlo neujednačenim rasporedom, te naglašenim nedostatkom padalina, što je posebno bilo izraženo tijekom ljetnih mjeseci.

"Nakon proljetne suše koja je bila posebno naglašena u mjesecu ožujku, deficit padalina nastavio se i u ljetnim mjesecima sa kulminacijom u lipnju i srpnju kada su padalinske prilike ocjenjene kao ekstremno sušne i vrlo sušne u većem dijelu zemlje", kazala je Hodžić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je da je u uvjetima nedovoljno visokog nivoa agrotehnike, nedostatak padalina doveo do jakog smanjivanja zaliha produktivne vlage u tlu, do pojačanog procesa transpiracije zbog čega dospijevanje vlage iz zemljišta u biljke ne kompenzira utrošak vode od njihovih nadzemnih organa, biljke gube turgor (hidrostatski pritisak biljnih stanica, elastičnost) i suše se.

"Osim suše, svim poljoprivrednim kulturama štetu su donijele i izrazito visoke temperature zraka. Apsolutne maksimalne temperature zraka iznad 35°C zabilježene tijekom lipnja i srpnja ove godine uz povećanu evapotranspiraciju (proces sastavljen od gubitka vode kroz atmosfersko isparavanje i isparivog gubitka vode kroz životne procese biljaka) i nedostatak padalina doveli su do toplotnog stresa kod svih poljoprivrednih kultura što će sasvim sigurno imati utjecaja na konačan prinos i urod", kazala je Hodžić.

Suša se obično karakterizira indeksima, a za procjenu sušnih uvjeta na mjesečnoj i višemjesečnoj vremenskoj skali u operativnoj upotrebi se koristi Standardizirani padalinski indeks (SPI).

Tijekom mjeseca srpnja ove godine u cijeloj zemlji zabilježene su skromne padaline uz izraženiji deficit. Padaline uglavnom pljuskovitog karaktera zabilježene u svega nekoliko padalinskih dana u zapadnim, jugozapadnim i dijelovima centralne Bosne uvjetovale su donekle poboljšanje sušnih uvjeta, dok se suša nastavila i dalje na prostoru sjeverozapadne, istočne i sjeveroistočnih dijelova Bosne.

"Na 2-mjesečnoj skali (SPI 2) koja uključuje lipanj i srpanj mjesec preovladavalo je sušno do ekstremno sušno, samo ponegdje u centralnoj Bosni zabilježeni su uvjeti bez suše. Na 3-mjesečnoj skali SPI 3, tijekom razdoblja svibanj - srpanj zbog značajnog deficita padalina zabilježena je slaba do ekstremna suša, na jugu zemlje izuzetna suša. Izuzetak čini područje oko Bugojna i Zenice gdje su uvjeti vlažnosti bili u okviru prosjeka. Najizraženija suša je zabilježena u Sarajevu i Mostaru. 

Od travnja do kraja srpnja tj. na 4-mjesečnoj skali (SPI 4), preovladavali su uvjeti jake do izuzetne suše. Od veljače do srpnja mjeseca, na 6-mjesečnoj skali SPI 6, zabilježeni su sušni uvjeti u većini krajeva, a kada su u pitanju dugoročne zalihe vlage, na 12-mjesečnoj skali SPI 12, u razdoblju od kolovoza 2021. do srpnja 2022. veći dio zemlje je imao normalne uvjete vlažnosti. Izuzetak čine dijelovi sjeverozapadne, zapadne i istočne Bosne gdje je bilo sušno", kazala je Hodžić.

U posljednjim desetljećima Bosna i Hercegovina se, kao i većina zemalja u regiji, suočava sa posljedicama klimatskih promjena koje se između ostaloga očituju i kroz pojavu sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika, odnosno suše, što je globalno prisutno i čemu se posvećuje sve veća pažnja.

"Klimatske projekcije predviđaju da će se pojava ovakvih događaja kao posljedica klimatskih promjena intenzivirati u predstojećim desetljećima. Iako postoje značajne regionalne razlike u očekivanim klimatskim uvjetima, u 21. stoljeću predviđeni utjecaj u BiH ogledat će se u povećanju temperature zraka, pojavi suša tijekom ljetnih mjeseci, kao i pojavi ekstrema u smislu količine, rasporeda i intenziteta padalina", kazala je Hodžić.

U prilog tome govori činjenica da je u razdoblju od 2000. do 2021. godine gotovo svaka druga godina je bila sušna (2000., 2003., 2007., 2011., 2012., 2017., 2019., 2021.). U nizu sušnih godina, 2022. godina može se uporediti sa sušom iz 2003. i 2012. godine koje su bile najintenzivnije.

Prema projekcijama buduće klime, poljoprivredu u BiH će karakterizirati borba za vodu i s vodom, odnosno na jednoj strani nedostatak vode i sve duža sušna razdoblja, a na drugoj strani poplave, naglasila je Hodžić.