Južna interkonekcija jedan od prioriteta administracije Donalda Trumpa

Projekt Južne interkonekcije jedan je od prioritetnih projekata za administraciju predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, poručio je Jesse Binnall, jedan od direktora američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, na konferenciji za medije održanoj u Sarajevu 2. travnja.

"Energetska sigurnost jednaka je nacionalnoj sigurnosti. Važno je da cijeli proces bude transparentan", kazao je Binnall prilikom predstavljanja projekta, prenosi Radio Slobodna Europa.

Ova američka kompanija, registrirana u Sarajevu, uvrštena je u izmjene Zakona o plinovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“, koje je Vlada Federacije BiH usvojila 25. ožujka i uputila Parlamentu FBiH uz prijedlog za hitnu proceduru.

Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sustavom i terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku, čime bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. Naime, BiH nema vlastitu proizvodnju plina te se trenutačno opskrbljuje isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu, izgrađenim prije četiri desetljeća.

Jedan od direktora kompanije, Joseph Flynn, izjavio je kako je Južna interkonekcija „strateška nacionalna investicija Sjedinjenih Američkih Država“.

"Energetska sigurnost jedan je od prioriteta SAD-a. AAFS Infrastructure and Energy LLC uspostavljen je kao namjenski instrument koji treba privući dodatni kapital i ojačati investiciju. Vrlo je važan naš dugoročni odnos s Federacijom BiH. S naše strane upravljamo cjelokupnim procesom. Ova američka investicija nije ulaganje samo u ovaj sektor, već može potaknuti ulaganja i u druge djelatnosti", rekao je Flynn.

Direktor Jesse Binnall bivši je član pravnog tima Donalda Trumpa, dok je potpredsjednik Joseph Flynn brat Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Tijekom sastanaka predstavnika AAFS Infrastructure and Energy LLC s vlastima u BiH u proteklim mjesecima sudjelovao je i otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel.

Kada zakon ide pred Parlament?

Izmjene Zakona o plinovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ trebale bi se već sljedećeg tjedna naći pred oba doma Parlamenta Federacije BiH, najavio je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić.

"Ubrzavamo proces kako bismo ispunili odluku Europske unije da od 1. siječnja 2028. godine više ne bude ruskog plina", rekao je Lakić, referirajući se na uredbu EU o zabrani uvoza ruskog plina od tog datuma.

Uoči donošenja izmjena zakona, kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC dostavila je pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda.

Iz Vlade Federacije BiH ranije je priopćeno kako je Južna interkonekcija „jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji izravno utječe na sigurnost opskrbe plinom, stabilnost energetskog sustava i ukupni gospodarski razvoj“.

Planirana trasa plinovoda započinjala bi u Travniku, prolazila kroz Tomislavgrad i Posušje, prelazila granicu kod Imotskog te se spajala na hrvatsku plinsku mrežu na području Makarske, s nastavkom prema Splitu.

Procijenjena vrijednost projekta kreće se između 405 i 810 milijuna eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima.

Što je potrebno za početak radova?

Kako bi radovi započeli, Federacija BiH najprije mora dodijeliti koncesiju.

Također je potrebno izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, kojim je BH-Gas određen kao investitor i oslobođen troškova eksproprijacije zemljišta.

Osim toga, Bosna i Hercegovina i Hrvatska trebaju potpisati međunarodni sporazum o projektu, koji potom moraju ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i Vlada i Hrvatski sabor.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je tijekom 2024. godine uvezla oko 225 milijuna kubičnih metara plina. Od toga Republika Srpska troši oko 30 milijuna, dok ostatak otpada na Federaciju BiH.