Hrvatski profesor smatra da ove poslove umjetna inteligencija neće moći zamijeniti

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovanje, radna mjesta i svakodnevni život, a jedno od ključnih pitanja postaje kako pripremiti djecu i mlade za tržište rada koje će se ubrzano mijenjati. Prema navodima iz teksta, oko 55 posto roditelja pita se jesu li njihova djeca spremna za novu budućnost.

Juraj Bilić, stručnjak za digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju u obrazovanju iz CARNET-a, ističe kako nitko ne može precizno predvidjeti koje će promjene donijeti zanimanja budućnosti, ali upozorava da će AI utjecati na veliku većinu poslova.

"Sigurno je da će AI utjecati na veliku većinu zanimanja, a neka bi mogao i u cijelosti zamijeniti ili ih učiniti nepotrebnima. Baš zato je, kao i uvijek, dobro puno znati, biti pismen i načitan. Što više znate, to ste teže zamjenjivi", rekao je Bilić.

Govoreći o tradicionalnim profesijama, Bilić navodi kako učitelji neće izgubiti svoju ulogu, dok bi liječnicima umjetna inteligencija mogla olakšati posao, a pacijentima poboljšati skrb. Za odvjetnike, kaže, ne strahuje jer će, ako AI alati dosegnu razinu koja im može parirati, pravna struka pronaći način zaštite.

Posebno upozorava da bi prvi na udaru mogli biti oni koji nekritički koriste generativne alate i time "kanibaliziraju vlastiti rad".

"Ako pišete novinarske članke s pomoću ChatGPT-ja tako da je to očito čak i neredovitim korisnicima generativnih alata, vrlo ćete vjerojatno biti prvi na listi zamjenjivih", rekao je Bilić.

Dr. sc. Martin Tutek s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu ističe kako će kritičko razmišljanje biti jedna od najvažnijih vještina u vremenu umjetne inteligencije.

"Kritičko razmišljanje je presudno za prepoznavanje dezinformacija i prevara. Kod pretjeranog korištenja društvenih medija ili alata umjetne inteligencije degradacija kognitivnih sposobnosti se već pokazuje kao ozbiljan problem", kaže Tutek.

Bilić smatra kako obrazovni sustav ne bi trebao ići prema zabranama, nego prema učenju odgovornog korištenja AI alata. Učenici, kaže, trebaju naučiti prepoznavati AI halucinacije, pristranost u odgovorima i razumjeti da umjetna inteligencija nije sveznajući izvor istine, nego napredni alat za obradu jezika.

Na razini osnovnih i srednjih škola CARNET provodi projekt BrAIn, u sklopu kojega su razvijeni kurikuli o umjetnoj inteligenciji za izvannastavnu aktivnost u osnovnim školama i fakultativni predmet u srednjim školama, uz edukaciju nastavnika.

"Umjetna inteligencija treba biti podrška ljudskim potencijalima, a ne njihova zamjena. Ona ne može misliti umjesto učenika niti nadomjestiti njihov trud i kreativnost", poručuje Bilić.

Zaključuje kako nijedan obrazovni sustav na svijetu ne može u stvarnom vremenu pratiti brzinu razvoja umjetne inteligencije, ali da Hrvatska već ima postavljene temelje koje sada treba pretvoriti u praksu u svakoj školi.