Dalibor Miloš: Gospodarska komora ima viziju i projekte

Dalibor Miloš: Gospodarska komora ima viziju i projekte
Koji su glavni ciljevi i svrha postojanja Komore?

Jedna skupina mostarskih poduzetnika se okupila oko zajedničke ideje formiranja udruge kojoj smo dali ime Gospodarska/Privredna komora jer smo joj na taj način željeli dati dodatni značaj. Komora pak, kao udruga/udruženje poduzetnika nije utemeljena da bi nekome bila oponent, napose ne kao konkurencija bilo kojoj drugoj asocijaciji ili komori. Mi ni u jednome trenutku nismo pomislili, osobito ne zapisali u našim programskim ciljevima djelovanja, kako želimo ocjenjivati rad drugih sličnih ili različitih asocijacija, nego želimo imati svoju udrugu kroz koju ćemo artikulirati vlastite interese, tj. lakše doći do nekih 'zajedničkih nazivnika'.

Mi želimo biti partner lokalnoj vlasti, županijskoj vlasti, a gdje god je to moguće i višim razinama vlasti. Želimo utjecati na poboljšanje općih uvjeta poslovanja, razvitak poduzetništva, podizanje poslovnih zona, inicirati sve moguće vrste olakšica za investitore, utjecati na izmjene postojećih zakonskih propisa jer obveze po pitanju doprinosa i poreza koje poduzetnici sve teže podnose. Komora također želi Mostaru vratiti imidž otvorenog grada za ulagače, ali ujedno želi privući i sposobne mlade ljude koji imaju ideje i radne navike, kako bi svoju budućnost vidjeli u našim, domaćim tvrtkama, a ne negdje drugo. Želimo također kroz svoje djelovanje na gospodarskom planu napraviti od grada mostara što bolju sredinu za život sviju nas.
Može se kazati kako Komora Grada Mostara ima tako dugačku listu ideja, projekata i prijedloga da je njezino djelovanje više nego nužno u sadašnjoj situaciji gospodarske stagnacije.

Koliko članova Komora trenutno ima?

Trenutačno imamo 47 članova, s područja čitavoga grada Mostara, a dobra stvar u ovome trenutku je činjenica da nam se privredni subjekti pridružuju samoinicijativno. Naime, u početnoj fazi našeg djelovanja bilo je poželjno i nužno lobirati za učlanjenje u Komoru. Sada smo već u fazi da naša prepoznatljivost i otvorenost u radu privlače poduzetnike koji imaju slično shvaćanje budućnosti te nam se spontano pridružuju. Valja napomenuti kako naša udruga ni u jednome trenutku nije imala za cilj masovnost po svaku cijenu. Mi imamo onoliko članova koliko ih se u određenom trenutku može identificirati s našom idejom. Naravno, budući da članstvo u Komori podrazumijeva i plaćanje mjesečne članarine, jasno je da nam više znači kvaliteta naših članica, nego potencijalno moguća velika brojka članova. Kada bismo bili samo formalno udruženje, bez strogih kriterija učlanjenja kao što dosad imamo (gdje način poslovanja određuje može li se neka firma učlaniti ili ne, uz prihvaćanje obveze plaćanja članarine), vjerojatno bi takva udruga bila tri do četiri puta masovnija, ali po učinkovitosti i potencijalu možda isto toliko puta lošija od ovakve Komore.

Koji su planovi za 2012. godinu? Što je do sada realizirano?

Naša je misija vrlo široka, ali ukratko bi se moglo kazati: Ideja i cilj inicijatora osnivanja Komore bilo je poticanje razvoja poduzetničkog okružja i poslovne inicijative, kao i poticanje, očuvanje i razvoj poslovnog morala, kao i da našim aktivnostima pomognemo sredini u kojoj živimo.
Također je od temeljnoga značaja poboljšanje konkurentnosti poduzeća za natjecanje na domaćem i inozemnom tržištu, suradnja s istim ili srodnim domaćim, kao i inozemnim udrugama i institucijama, te ostvarivanje drugih interesa poslodavaca u području ekonomske politike, poreske politike, politike zapošljavanja i drugim područjima od značaja za članove Udruge.
Predstavljanje, zastupanje i promicanje interesa članova Udruge u odnosima sa sindikatima, vladama, državnim tijelima, nevladinim organizacijama i svim drugim pravnim i fizičkim osobama i institucijama, kao i javnosti, trebalo bi biti ključni segment djelokruga aktivnosti GK Grada Mostara.
Sve su to, u najširem smislu, bili naši opći, okvirni ciljevi rada, jer je Komora ozbiljnije s radom krenula prije otprilike godinu dana.
U tih godinu dana skrenuli smo pozornost na sebe zajedničkim nastupom članica na Sajmu gospodarstva 2012., gdje smo uspostavili kontakte ili suradnju sa sličnim asocijacijama iz Švedske, Tajvana, Italije, Španjolske, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Njemačke i drugih zemlja. Imamo odličnu suradnju s razvojnom agencijom REDAH, agencijom IPMA, odnosno Udruženjem za upravljanje projektima u BiH, koje certificira projekt-menadžere po metodi EU, Odjelom za gospodarstvo i komunalne poslove Grada Mostara, a kontinuirano smo u kontaktima i sa sličnim udruženjima iz naše zemlje. Suradnja koju od početka rada Komore njegujemo s Handelskammer Heilbron-Franken iz Njemačke rezultirala je pozivom na tromjesečno školovanje jedne naše djelatnice u tamošnjoj privrednoj komori, što smo sa zadovoljstvom i prihvatili, a nakon radnog boravka naše kolegice u Njemačkoj zaista možemo očekivati dobre rezultate u budućem radu Komore. Zaista je dugačka lista osoba od utjecaja koje su nam dale podršku, a spomenut ću američkog veleposlanika nj.e. Patricka Moona, visokog predstavnika EU u našoj zemlji gospodina Petera Sorensena, ministra prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH, gospodina Damira Hadžića, što nam je puno značilo kao udruzi koja je zapravo tek krenula s radom, a posebno nam znači stalna podrška Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, te također i našeg gradonačelnika gosp. Ljube Bešlića.
Radeći na realizaciji svojih planova u ovoj godini, organizirali smo stručnu konferenciju o „Infrastrukturni projekti, osnovni pokretači razvitka, s posebnim osvrtom na Koridor 5C i Aerodrom Mostar", na kojoj je učešća uzelo tridesetak stručnjaka s našega područja, uz sudjelovanje ministra Hadžića.
Nastavno na ovu konferenciju kontinuirano radimo na pronalaženju načina da se unaprijedi rad Zračne luke Mostar, te u suradnju s menadžmentom Mostarskog aerodroma pokušavamo ovo pitanje stalno držati pred očima javnosti, uzimajući u obzir da je moderan aerodrom u svakoj sredini jedna 'tvornica novca', samo što u našoj sredini odgovorni ljudi još uvijek imaju mnoštvo kočnica i inercije, tako da se ovo pitanje presporo pomiče s mrtve točke. Kao udruga poduzetnika inicirali smo i izmjene odluka o komunalnim pristojbama i naknadama koje su u nadležnosti Grada Mostara. Također smo u tom smislu oformili i nekoliko radnih skupina unutar Komore koje će štititi naše interese na profesionalan način kada su u pitanju izmjene zakonskih propisa, prostorni i urbanistički planovi u gradu i neka druga pitanja važna za (ne)funkcioniranje Mostara. Komora je na simboličan način 'stavila u funkciju' i zgradu nove Vijećnice, jer se naši redovni mjesečni radni sastanci od rujna održavaju upravo u toj lijepoj, obnovljenoj zgradi na Bulevaru. Što se tiče odnosa u samoj Komori, pokrenuli smo niz projekata s ciljem boljeg međusobnog povezivanja, korištenjem modernih tehnologija srodnih društvenim mrežama, uskoro pokrećemo poslovni internetski portal, planiramo isto i s jednom radio emisijom, uvelike se razmišlja o TV programima...Nadamo se da će se i politička situacija u gradu „normalizirati" jer se bez stabilne sredine ne može ništa raditi/planirati.

Kako biste Vi ocijenili trenutačnu situaciju gospodarstva ovog grada?

Možda ne bismo mi trebali biti instanca koja će dati neku 'konačnu' ocjenu stanja gospodarstva grada i države, jer vjerojatno ima onih koji se profesionalno bave takvim analizama. Međutim, sama činjenica da nismo željeli sjediti skrštenih ruku, govori da je stanje i dalje prilično alarmantno. Kriza i recesija u svijetu, nestabilni financijski i investicijski ciklusi zadnjih nekoliko godina jasno se oslikavaju i na našem gospodarstvu. Osim toga, zbunjenost i najvećih svjetskih eksperata po pitanju mogućih rješenja za gospodarsku krizu izravno se odražava na oprez poduzetnika. Sve je teže donositi odluke o ulaganjima, sve više je onih koji stalno napominju kako će kriza potrajati najmanje do 2015. godine, mnogi predviđaju dodatne poteškoće u bankarskom sektoru, kontinuirano opada potrošnja, a upravo je to najčešće generator smanjenja ili stagnacije proizvodnje. Može se kazati kako se gospodarstvo već tri ili četiri godine vrti u začaranom krugu.
Dakako, stanje na globalnoj razini kod nas se vjerno zrcali, nekad odmah, a nekad sa stanovitim kašnjenjem. Mi u Komori i dalje pak mislimo kako potencijali postoje i kako se još uvijek može kvalitetno raditi. Također smatramo kako je na stanovit način već odavno došlo vrijeme za 'preslaganje' u našem društvu, a ponajbolje šanse da vuku naprijed imaju upravo zdrave i uspješne firme. Upravo njih Komora želi okupiti i pokušati pomoći im kroz svoje djelovanje. Mnogi misle kako u najtežim trenucima i dubokoj krizi najviše pomaže oslanjanje na vlastite potencijale, ali i na međusobnu solidarnost.
Komora grada Mostara može, ako ništa, biti poveznica onima koji se žele udruživati i pomažući drugima, pomoći sebi samima.

Što treba učiniti kako bi gospodarstvenicima koji ovdje posluju bilo bolje?

Prije svega, trebalo bi voditi više računa o onima koji pune proračun, što znači o nama, poduzetnicima. Prečesto imamo dojam da se naše društvo ponaša 'komunistički', odnosno da se na privatne poduzetnike i dalje gleda sa skepsom i nepovjerenjem, kao na ljude koji samo misle na svoj profit i zbog njega su spremni sve učiniti. Ako dijelom i prihvatimo činjenicu da se prvobitna akumulacija kapitala odvijala pod kaotičnim, nekontroliranim i često sumnjivim okolnostima, ipak ne možemo zanemariti činjenicu da je privatni poduzetnik svugdje u razvijenom svijetu najbolji gospodar(stvenik). Poduzetnici pokreću gospodarstvo naprijed, omogućuju blagostanje društva ako im poslovi dobro idu i osiguravaju perspektive budućim generacijama. Stoga mislim kako gospodarstvo treba maksimalno rasteretiti, stimulirati poduzetnike i stvarati što povoljnije uvjete za investitore. Dokle god se u nađem društvu svi trude 'zakačiti' se na neki proračun i nadaju se državnom poslu, jasno je da privatni sektor nema preveliku perspektivu, a time se onda rezolutno smanjuju i ukupne šanse društva. Primjerice, kriza vlasti u Gradu Mostaru uvijek za prvu reakciju ima - Što će sada biti s korisnicima proračuna, kako će oni dobivati plaće?! Pravo pitanje trebalo bi biti - Kako učiniti nešto za one koji pune proračun?
Ako se na to pitanje nađe odgovor, onda će korisnici proračuna imati i plaće i biti stimulirani da svoj posao uistinu i rade. Bez izvora za punjenje proračuna, kad-tad ostat ćemo 'na suhom'. Ali prave odgovore na ova pitanja trebaju dati adekvatni nivoi vlasti, mi možemo samo sugerirati i boriti se.

Kolika je trenutna nezaposlenost u Mostaru?

Rekao bih - prevelika! Polazimo od nekih 15.000 radno sposobnih ljudi bez posla.
Mostar kao grad i dalje je u formalnom smislu regionalni centar i veliki broj ljudi gravitira prema ovome gradu. Mnogi mladi ljudi pokušavaju ovdje naći zaposlenje, osnovati obitelj i dati svoj doprinos razvitku grada, što je samo po sebi jedna iznimno pozitivna stvar. Problem nastaje kada nema radnih mjesta, kada se postojeća gase i kada većina pokušava naći zaklon pod 'javnim kišobranom'. Time se destimulira i ulagače u nova, produktivna radna mjesta, ali i mlade ljude da ulažu u svoje znanje i unapređuju svoju kvalifikaciju. U razvijenim društvima, ljudi koji drže do svoje reputacije, izazove traže u komercijalnim firmama. Kod nas je najvažnije naći 'vječito' radno mjesto u javnom sektoru. Treba otvarati poslovne zone, stimulirati ulaganja, prilagoditi obrazovni sustav, rasterećivati gospodarstvo, osluškivati ideje i potrebe poduzetnika - to je ono za što se mi zalažemo i zbog čega se i udružujemo.

Koji su sektori prema Vama perspektivni na ovom području, koji bi mogli znatno poboljšati i unaprijediti mostarsko gospodarstvo te koji bi zaposlili velik broj građana?

Gotovo da ne postoji sektor koji ovdje nema perspektivu. Pitanje je samo - ima li Mostar trenutačno svoju prepoznatljivost u bilo kojoj privrednoj grani?
Je li to turizam? Zasad ipak, nažalost, nije. Ni tradicionalno poljoprivredni krajevi u dolini Neretve, ali i šire (vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, duhanarstvo) ne mogu se dovoljno nametnuti kao oblasti kojima se isplati baviti. Moderne tehnologije također pružaju dobru perspektivu, ali ni tu nismo uhvatili priključak sa suvremenim svijetom. Proizvodnja ekološki čiste energije, forsiranjem obnovljivih izvora, proizvodnja znanja (tehnološki parkovi i inkubatori), inovativni centri itd., sve to nam je na dohvat ruke, ali još uvijek samo na dohvat... Dakle, gotovo da nema oblasti u kojoj se Mostar ne bi mogao pronaći kao pogodno podneblje. Problem je u vođenju gospodarske politike. Čini se da nju uglavnom nitko ne vodi. Ili barem ne na moderan, europski prihvatljiv način.

Dnevni list