Nekada s Dodikom otvarao banku, danas nedostupan pravosuđu BiH

Edvinas Navickas, koji se u optužnici Specijalnog tužiteljstva Republike Srpske opisuje kao vođa organizirane kriminalne skupine, obratio se Ustavnom sudu BiH u vezi s postupkom koji se protiv njega vodi u Bosni i Hercegovini, doznaje Fokus.

Riječ je o optužnici za organizirani kriminal u Balkan Investment Banci. Navickas je ovu banku svojedobno svečano otvorio zajedno s Miloradom Dodikom.

Navickas je bio dugogodišnji kadar unutar financijske mreže Vladimira Romanova, kontroverznog poslovnog čovjeka ruskog podrijetla čije se veze povezuju i s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Romanov je osnovao Ukio banku u Litvi, a Ukio banka bila je osnivač Balkan Investment Banke u Banjoj Luci.

Tu banku Navickas je, zajedno s Miloradom Dodikom, tadašnjim predsjednikom Vlade RS-a, svečano otvorio 23. listopada 2008. godine.

„Želimo vidjeti njezin uspješan razvoj u budućnosti, u korist gospodarstva i građana RS-a, a vlasnicima banke želimo dobar poslovni aranžman”, rekao je tada Dodik.

Edvinas Navickas imenovan je direktorom Balkan Investment Banke u Banjoj Luci krajem 2005. godine, nakon što je prethodno obavljao druge rukovodeće funkcije u toj banci.

Specijalno tužiteljstvo RS-a podiglo je, a Okružni sud u Banjoj Luci potvrdio 2017. godine, opsežnu optužnicu protiv 23 osobe. Navickas je označen kao vođa organizirane kriminalne skupine koja je, prema optužnici, putem fiktivnih tvrtki, nezakonitih kredita i pranja novca izvukla desetke milijuna maraka iz nekadašnje Balkan Investment Banke, čime je nanesena velika šteta gospodarstvu RS-a.

Iako se nije odazivao Okružnom sudu u Banjoj Luci tijekom trajanja postupka, to ga nije spriječilo da se obrati Ustavnom sudu BiH. Navickas je do danas ostao nedostupan pravosudnim tijelima BiH.

Sud u Banjoj Luci godinama je slao zamolnice i zahtjeve Litvi radi njegova izjašnjenja o krivnji i procesuiranja. Pokrenuto je i raspisivanje međunarodne tjeralice.

Navickas je od Ustavnog suda BiH tražio donošenje privremene mjere na rješenje Vrhovnog suda RS-a iz prošle godine kojim mu je određen pritvor, iako je nedostupan pravosuđu BiH i ne nalazi se u Bosni i Hercegovini.

Ustavni sud BiH odbio je njegov zahtjev, doznaje Fokus, među ostalim uz konstataciju da se ne odaziva na glavni pretres pred Okružnim sudom u Banjoj Luci.

Optužnicom je obuhvaćeno 13 državljana Litve i deset državljana BiH. Terete se za kaznena djela organiziranog kriminala povezana sa zlouporabama ovlasti u gospodarstvu, kao i za pojedinačne zlouporabe.

Navickas je pod patronatom Romanova godinama radio kao direktor Balkan Investment Banke u Banjoj Luci. Ova banka, kao i s njom povezana Tvornica glinice „Birač” Zvornik, bile su u središtu velikih istraga u BiH zbog sumnjivog odljeva novca prema Litvi i drugim offshore destinacijama.

Nakon sloma litavskog vlasništva, banku je preuzela Republika Srpska i preimenovala je u Banku Srpske, koja je kasnije likvidirana.

U izvješću Transparency Internationala BiH navodi se da je bila riječ o sustavnoj prenamjeni državnih institucija „u skladu s političkim projektom koji su osmislili politička elita RS-a i kartel Romanov”.

„Ove unaprijed smišljene i koordinirane aktivnosti osmišljene su kako bi se obogatila ključna grupa korisnika, konsolidirala politička moć i osigurao dugoročni opstanak sustava koji je ova elita moći izgradila tijekom protekla dva desetljeća. U središtu ove simbioze su Romanov i njegova ključna kompanija Ukio, koja je povezana sa svim ostalim akterima”, navode iz Transparency Internationala BiH.

Ta nevladina organizacija na temelju istraživanja izradila je shemu djelovanja spomenute kriminalne skupine.

Prema navodima Transparency Internationala BiH, cilj je bio stalno proizvoditi gubitak u „Biraču” radi kupnje ostatka dionica po nižim cijenama, smanjiti kapital kako bi se smanjio broj dionica ostalih dioničara, izvući što veću korist od države te koristiti nenamjenske kredite bez otplate.

U shemi se navodi i prebacivanje gubitka na domaće vjerovnike, uz istodobno osiguravanje profita za E-Way LLC, Viewside Markets Inc. i AB Kauno tiekimas Filialas, kao i zadržavanje imovine „Birača” opterećene u korist povezanih kompanija u inozemstvu radi osiguranja njihovih kredita.

Transparency International BiH navodi da je oštećeno više od 20.000 osoba.

„Nakon što je kriminalna organizacija Romanov napustila zemlju i nakon što se imperij urušio širom Europe, ostali su samo njihovi ogromni dugovi prema RS-u. Procjenjuje se da je ovim radnjama oštećeno više od 20.000 osoba, uključujući 3.000 dioničara Birača i 17.000 dioničara Balkan Investment fondova, sa štetom od 1,7 milijardi eura.

Dalekosežna direktna šteta utječe na sve građane RS-a kao rezultat pljačke proračuna. RS je preuzela banku sa svom njezinom imovinom s ciljem prikrivanja punog opsega zločina”, navodi se u analizi Transparency Internationala BiH.

Nakon kolapsa banke 2013. godine, pod optužbama za pronevjeru, pranje novca i izvlačenje stotina milijuna dolara, i sam Romanov pobjegao je u Rusiju, gdje je dobio politički azil i gdje se skriva od litavskog pravosuđa.

Njegova Ukio banka pojavila se u više istraga o pranju novca, uključujući optužbe da je bila uključena u rukovanje dijelom ruskog novca ukradenog u skandalu koji je otkrio Sergej Magnitski.

„Ukio je postao ozloglašen 2013. godine, kada mu je Centralna banka Litve oduzela licencu i preuzela ga. Pokrenut je kazneni postupak zbog navodne pronevjere. Romanov je napustio Litvu i otišao u Rusiju, gdje mu je odobren azil. Ukio Bankas ponovno se našla na naslovnicama nakon što je istraga o Panamskim papirima objavljena 2016. godine. Banka je, čini se, bila jedna od financijskih institucija korištenih u korist Sergeja Roldugina, bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina”, navodi se u istraživačkom tekstu OCCRP-a.

Prema istraživanjima OCCRP-a, ova banka korištena je u globalnim shemama pranja novca, uključujući dio sredstava iz ruske afere „Magnitsky”, kao i mrežu „Trojka Laundromat”, preko koje se ruski kapital plasirao na Zapad.

„Trojka Dialog bila je ruska investicijska banka koja je osnovala i vodila Trojka Laundromat, ogromnu offshore mrežu koju su koristili oligarsi, poslovni tajkuni i kriminalci, dijelom za izbjegavanje poreza i iznošenje novca iz Rusije, kao i za pranje nezakonito stečenih sredstava.

Da bi Laundromat uspio, njegovim operaterima bila je potrebna strana banka koja bi dopustila opunomoćenicima da se prijave za račune i ne bi postavljala mnogo pitanja. Bila im je potrebna banka čiji bi odjel za usklađenost dopuštao desetke tisuća vrlo sumnjivih transakcija koje nisu imale poslovnog smisla”, navodi OCCRP.