FOTO  Znanstvenici upozorili na posljedice rudarenja u Varešu: Zdravlje ljudi mora biti prioritet

Znanstvenici upozorili na okolišne i zdravstvene rizike rudarenja u Varešu te zatražili neovisan nadzor, zaštitu stanovništva i preispitivanje koncesija.

Slučaj rudnika Rupice kod Vareša, prisutnost olova u krvi stanovništva, gospodarenje opasnim otpadom i zakonitost rudarskih koncesija našli su se u središtu znanstvene konferencije održane u srijedu u Sarajevu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Skup je okupio pedesetak predstavnika javnih institucija, međunarodne i akademske zajednice, a organizirala ga je Zaklada Atelje za društvene promjene (ACT), uz sudjelovanje Bosanske akademije znanosti i umjetnosti „Kulin ban“ i neformalne skupine građana „Park prirode Trstionica i Boriva“.

Predstavljeno je istraživanje koje su na inicijativu ACT-a pripremili akademik Muriz Spahić, profesor Asim Ibrahimagić i akademik Armin Škrbo, a koje se bavi kretanjem i zadržavanjem teških metala u okolišu te mogućim posljedicama rudarske eksploatacije na zdravlje stanovništva.

Konferencija je održana nakon objave inspekcijskih nalaza Federalne uprave za inspekcijske poslove koji upućuju na zabrinjavajuće okolnosti odlaganja opasnog otpada iz rudnika Rupice.

Znanstvenici upozorili na okolišne i zdravstvene rizike rudarenja u Varešu te zatražili neovisan nadzor, zaštitu stanovništva i preispitivanje koncesija.

Prije početka rudarenja nisu provedena odgovarajuća mjerenja

Akademik Muriz Spahić upozorio je na nedostatke studija utjecaja na okoliš, osobito na izostanak utvrđivanja početnog, odnosno nultog stanja okoliša.

„Prije početka rudarskih aktivnosti nisu provedena odgovarajuća kontrolna mjerenja sadržaja olova u organizmu stanovnika Vareša. Riječ je o stručnoj i institucionalnoj odgovornosti. Gospodarski interes rudarenja ne smije se ostvarivati na štetu prirode i zdravlja ljudi. Priroda je životni prostor sadašnjih i budućih generacija“, kazao je Spahić.

Profesor Asim Ibrahimagić, doktor tehničkih znanosti iz područja geotehnologije, istaknuo je potrebu primjene suvremenih tehnologija kojima bi se kemijsko onečišćenje smanjilo na najmanju moguću mjeru.

Posebno je upozorio na količine otpadnog materijala koji nastaje tijekom prerade rude.

„Riječ je o rudniku koji pri punom proizvodnom kapacitetu prerađuje između 800 i 850 tisuća tona rovne rude, pri čemu nastaje oko 650 tisuća tona otpadnog materijala“, kazao je Ibrahimagić.

Otvoreno pitanje zakonitosti rudarskih koncesija

Pravnica Hajrija Čobo, predstavnica neformalne skupine građana „Park prirode Trstionica i Boriva“, upozorila je na pravne posljedice odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosi na koncesijske ugovore i dozvole za rudarske projekte na području Vareša.

Pozvala je nadležne institucije na povlačenje spornih akata iz pravnog prometa, naglasivši kako je riječ o raspolaganju državnom imovinom.

Prema njezinu pravnom tumačenju, 18 spornih akata trebalo bi povući iz pravnog prometa u roku od šest mjeseci koji je odredio Ustavni sud BiH.

Riječ je o dokumentima povezanima s projektima eksploatacije kroma, olova, cinka, barita i drugih minerala, među kojima su zlato, srebro i antimon.

BiH nema odgovarajuću strategiju upravljanja mineralnim sirovinama

Azra Berbić iz Zaklade ACT predstavila je analizu slučajeva trovanja olovom u svijetu, s posebnim naglaskom na međunarodna iskustva te odgovornost institucija i rudarskih kompanija.

„Međunarodna iskustva koja smo analizirali upozoravaju da odgađanje institucionalnog djelovanja, nedovoljno neovisan nadzor i izostanak preventivnih mjera mogu ostaviti ozbiljne i dugoročne posljedice za lokalne zajednice“, kazala je Berbić.

Dodala je kako BiH nema odgovarajuću stratešku politiku upravljanja mineralnim sirovinama, dok postojeći zakonodavni okvir i institucionalna praksa ne osiguravaju dovoljno učinkovitu zaštitu javnog interesa, ljudskih prava i okoliša.

Zatražen kontinuirani nadzor zdravlja stanovništva

Zbog utvrđene prisutnosti olova u krvi većeg broja stanovnika Vareša, sudionici konferencije uputili su apel za neovisno i kontinuirano praćenje zdravstvenih i okolišnih pokazatelja te pravodobnu provedbu preventivnih mjera.

Pritom je naglašeno kako utvrđene povišene koncentracije olova u krvi same po sebi ne dokazuju izvor izloženosti.

Zbog toga je potrebno provesti znanstveno utemeljena istraživanja mogućih izvora i putova izloženosti, uz istodobnu zaštitu stanovništva.

Slučaj Vareša tako otvara i šire pitanje sposobnosti institucija BiH da osiguraju odgovorno upravljanje mineralnim bogatstvima, zaštitu državne imovine, okoliša i javnog zdravlja.