Zašto neki umirovljenici i dalje dobivaju mirovinu od 415 maraka?

Više građana koji su tijekom 2026. godine ostvarili pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina života i 19 godina mirovinskog staža dobilo je rješenja prema kojima im pripada mjesečni iznos od približno 415 KM.

Takva rješenja izazvala su nedoumice jer je na službenoj stranici Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje navedeno da najniža starosna mirovina za korisnike s manje od 20 godina staža iznosi 451,22 KM, donosi Faktor. 

Članak 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisuje da najniža starosna mirovina ovisi o duljini mirovinskog staža. Za osobe s manje od 20 godina staža ona ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.

Ipak, zakon predviđa i iznimke. Najniži iznos ne osigurava se automatski osobama koje su ostvarile pravo na razmjerni dio mirovine prema međunarodnim ugovorima ili sporazumu između entitetskih nositelja mirovinskog osiguranja, kao ni korisnicima koji nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

Bez uvida u pojedinačna rješenja stoga nije moguće zaključiti je li iznos od 415 KM posljedica pogrešnog obračuna, primjene zakonske iznimke ili nekog drugog razloga.

Čavalić traži podatke od Zavoda

Građani se zbog spornih rješenja obraćaju i federalnom zastupniku Admiru Čavaliću, jednom od zastupnika koji su od Ustavnog suda Federacije BiH zatražili ocjenu ustavnosti izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Izmjene su usvojene u siječnju 2026. godine na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Prije njihove primjene osobe koje su ispunile uvjet od najmanje 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na jedinstvenu najnižu mirovinu, koja nakon posljednjih usklađivanja iznosi približno 692 KM.

Novim modelom uvedeno je više kategorija najnižih starosnih mirovina, ovisno o godinama mirovinskog staža. Najniži zajamčeni postotak raste od 60 posto za manje od 20 godina staža do 95 posto za 40 i više godina.

„Dobio sam upite i osobne poruke zbog članka 81. Zakona o MIO-u. Zbog svega ću Federalnom zavodu MIO/PIO, za koji smatram da je najmjerodavniji, poslati pitanje o tome koliko je od početka godine umirovljenika koji imaju manje od 20 ili 25 godina staža i primaju mirovine koje bi načelno trebale iznositi 451 KM“, rekao je Čavalić.

Dodao je kako želi dobiti precizne podatke o broju novih umirovljenika u svakoj kategoriji.

„Nisu svima tijekom godina uplaćivani jednaki doprinosi. Ima ljudi kojima su uplaćivani veći doprinosi. Želim znati koliko ih prima mirovinu koja je minimum minimuma, a koliko ih je blizu sadašnjoj najnižoj mirovini“, kazao je.

Delić: Bez solidarnosti bi primali 280 KM

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio je 18. kolovoza kako bi osobama koje odlaze u mirovinu sa 65 godina života i između 15 i 20 godina staža, prema čistom obračunu uplaćenih doprinosa, mirovina iznosila približno 280 KM.

Prema njegovu objašnjenju, zahvaljujući načelu međugeneracijske solidarnosti tim je korisnicima osiguran iznos od približno 451 KM.

Protivnici izmjena, međutim, upozoravaju da bi bez promjene članka 81. svi novi korisnici koji ispunjavaju zakonske uvjete imali pravo na jedinstvenu najnižu mirovinu od približno 692 KM, neovisno o tome imaju li 15, 20 ili 25 godina staža.

Što je s ljudima kojima poslodavci nisu uplaćivali doprinose?

Poseban problem predstavljaju radnici kojima poslodavci godinama nisu uplaćivali doprinose. Dio njih formalno ima znatno manje evidentiranog staža od broja godina koje su stvarno proveli na radnome mjestu.

„Što sada trebaju učiniti ljudi koji su radili u državnim tvrtkama, a staž im nije uplaćen? Tvrtke su se u međuvremenu ugasile, ljudi su ostali bez godina staža, iako su radili. Sada će imati mirovine od 430 ili 450 KM. Kome da se obrate? Da tuže državu, a znamo kako prolaze oni koji se s državom tuže“, jedno je od pitanja upućenih Čavaliću.

Federalni zavod MIO/PIO navodi da osoba kojoj u evidenciji nedostaju prijave ili odjave za određena razdoblja rada može podnijeti zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja.

Kao dokazi mogu se priložiti radna knjižica, rješenja o zasnivanju i prestanku radnog odnosa, podatci o plaćama i osiguranju, pravomoćne sudske odluke te drugi dokumenti kojima se može dokazati radni odnos.

Odgovor Federalnog zavoda MIO/PIO trebao bi razjasniti zbog čega su pojedinim korisnicima s 19 godina staža određene mirovine niže od službeno objavljenog iznosa od 451,22 KM te koliko je takvih rješenja izdano od početka godine.